Igor Gržetić

RSS

Najnovije | Latest




74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka

Uncategorized

riječkoj Galeriji Juraj Klović od 22. prosinca 2020. do 21. siječnja 2021. godine može se razgledati 74. godišnja izložba članova riječkog ogranka Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a), kojom se tradicionalno predstavlja njihovo recentno stvaralaštvo.

Godišnja izložba HDLU-a Rijeka i ove, 2020., godine slijedi svoj tradicionalni put. Iako kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa onemogućava normalan rad, izložba je priređena, ali bez svečanosti otvorenja, okupljanja i druženja po kojem je ona uvijek bila prepoznatljiva. Teškoćama usprkos, za izložbu se prijavilo 48 vizualnih umjetnika sa svojim recentnim radovima, mnogima nastalima upravo u trenucima novonastalih okolnosti.

Složeni pluralizam osobnosti i nadalje je vidljiv, uglavnom su to već Rijeci poznati autori no javljaju se i neka nova imena, svježe i zanimljive osobnosti. Rezultat je heterogen, spoj raznolikosti, suprotnost stilova, tehnika i izraza koje je nemoguće, to jest, nepotrebno, pomiriti i objediniti. Svaki je rad djelo za sebe i kao takvo predstavlja umjetnika koji ga potpisuje, svjedočeći tako vrijednosti i nastavljajući svoju umjetničku praksu u cjelini. Rad na izložbi predstavlja samo naznaku, notu koja potiče znatiželju u sagledavanju kompleksnosti sveukupnog stvaralaštva predstavljenog umjetnika.

Ove godine selekciju, kao i sam postav izložbe napravili su članovi Umjetničkog savjeta:  Zdravko Milić, Dražen Filipović Pegla i Borislav Božić. Selekcija se odnosila na izbor radova  i nastojanja isticanja  autonomnosti individualnih identiteta, njihove tehnike, stilova i izričaja te je išla u korist kreativnosti i kvalitete. Nakon tako zacrtane selekcije, rezultat je zanimljiv, uspješan u svojoj zamisli da predstavi cjelinu, više ili manje međusobno ujednačenu. Jer, objedinjeni i prezentirani tu svi zajedno, umjetnici različitih koncepata, poetika, čak i generacija uspijevaju u predstavljanju duha vremena i mjesta. Zajedništvo različitosti, spoj suprotnosti i  energija svakog zasebnog tvori jedan specifičan i zanimljiv ritam te izložba pruža živost, donosi dinamiku i razumijevanje otkrivajući bit postojanja Udruge.

Na izložbi sudjeluju: Miranda Bačić, Domagoj Barić, Toni Belobrajdić, Borislav Božić, Barbara Cetina, Jelena Cetinja Vukelić, Lea Čeč, Karlo Dragan Došen, Alma Dujmović, Dražen Filipović Pegla, Gea Golović, Silvia Golja, Mirta  Grandić, Ana Grubić, Igor Gržetić, Edi Gustin, Želimir Hladnik, Ana Hrćan Šojat, Egon Hreljanović, Dario Jurjević, Dubravka Kanjski, Boris Kačić, Vitomir Kelava, Matko Kezele, Branko Jani Kukurin, Dalibor Laginja, Branko Lenić, Emil Mandarić, Tatjana Masterl, Mirjana Marušić Gorska, Dora Mihaljević, Eda Mihovilić, Miomir Milošević, Ivica Nikolac, Ambroz Oroši, Tea Paškov, Željan Pavić, Tanja Pećanić, Zvonimir Pliskovac, Georgette Yvette Ponté, Luisa Ritoša, Boris Roce, Darija Stipanić, Miljenka Šepić, Alen Šimoković, Aleksandar Tomulić, Lena Ternovec i Istog Duško Žorž.

Izložba se može pogledati radnim danima od 10.00 do 13.00 i od 17.00 do 20.00 sati te subotom od 10.00 do 13.00 sati.

 

Katalog: 74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka

 

74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka, naslovnica kataloga

74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka, naslovnica kataloga

74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka, katalog

74. godišnja izložba članova HDLU-a Rijeka, dio kataloga

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio triptiha

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio postava izložbe

Igor Gržetić, From Darvin to Marx and Freud - reissue, dio postava izložbe

Više... | Read more

Glitch.Art.Br 2020 – međunarodna online izložba; prvo post-pandemijsko izdanje

Uncategorized

U nastavku su likovi što vode na izabrane grafičke, video i zvučne eksperimente koji su dijelom međunarodne online izložbe Glitch.Art.Br 2020!

 

Glitch.Art.Br 2020: Službena internetska stranica

Glitch.Art.Br 2020: Instagram profil (grafički eksperimenti)

Glitch.Art.Br 2020: Youtube (video eksperimenti)

Glitch.Art.Br 2020: Soundcloud profil (zvučni eksperimenti)

 

Glitch.Art.Br (glitʃ art bê érre) predstavlja online platformu kreiranu za promoviranje Glitch umjetnosti. Ovogodišnja međunarodna online izložba organizirana je iz Brazila, a namijenjena je globalnoj publici koja, tako, dobiva pristup zajednici umjetnika i teoretičara (njihovim radovima i spoznajama!) predanih istraživanju greške u kontekstu novomedijske umjetnosti i procesa njezinog nastanka.

 

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Igor Gržetić, The Creator (Master of light and his Projection(s)), digitalna fotografija, računalna grafika, kolaž

Igor Gržetić, The Creator (Master of light and his Projection(s)), digitalna fotografija, računalna grafika, kolaž

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Glitch.Art.Br 2020

Igor Gržetić, The Creator (Master of light and his Projection(s)), digitalna fotografija, računalna grafika, kolaž

Igor Gržetić, The Creator (Master of light and his Projection(s)), digitalna fotografija, računalna grafika, kolaž

Više... | Read more

Objavljena fotomonografija Ljepote otoka Krka, autora Srđana Hulaka

Uncategorized

Nova fotomonografija Ljepote otoka Krka: Tragovima godišnjih doba Srđana Hulaka objavljena je u listopadu ove godine, i to u nakladi autora, dok je posao (grafičkog) urednika povjeren krčkom vizualnom umjetniku Igoru Gržetiću. Svojim recenzijama izdavanje ove knjige popratili su: Milica Žužić i Nedjeljko Pinezić.

Ljepote otoka Krka predstavljaju svojevrsnu sintezu umjetničke knjige i monografije, među čijim je koricama, na 140 stranica, publicirano više od 110 atraktivnih fotografija koje prenose priču o ljepotama otočnih prirodnih ambijenata, uz pokoji trenutak oslonjen na primjere kulturnog, točnije kiparskog, arhitektonskog, pa čak i urbanističkog nasljeđa, a sve to kroz prizmu mijena što ih donose godišnja doba. Riječ je o svojevrsnom albumu dopunjenom četverojezičnim (hrvatskim, engleskim, njemačkim i talijanskim) tekstom, za koji možemo kazati da predstavlja rezultat autorovog višegodišnjeg (work in progress) projekta čija nas četiri segmenta (Ljeto, Jesen, Zima i Proljeće) još jednom podsjećaju kako otok Krk s punim pravom zaslužuje naslov jedne od najneobičnijih hrvatskih (foto)destinacija u kojoj se beskraj mora i neba prelijeva u surovi krš i gole uzvisine, a njihova monokromna idila, u zelena prostranstva, guste šume i plodna polja… Sve to zaustavljeno je na fotografijama besprimjerne čistoće i promišljene kompozicije koje promatraču prenose puno više od jednom zaustavljenih kadrova, dakle, osebujne mirise, teksture i zvukove (po mnogočemu) Zlatnog otoka.

Srđan Hulak rođen je 1984. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Krku, a u Rijeci Filozofski fakultet, studij Engleskog jezika i književnosti te Informatike. U dvadesetim godinama kreće s istraživanjem likovnosti i poezije, ali i s pisanjem kratkih priča. U ruke uzima fotoaparat, a medij fotografije postaje njegova trajna ljubav i profesija već čitavo desetljeće. Za svoj fotografski rad višestruko je nagrađivan. Iza sebe ima 19 izložbi i dvije publikacije: Krk u monokromu i Moj Mali princ, a sada i fotomonografiju Ljepote otoka Krka. Obiteljski život, ljubav prema fotografiji i potraga za životnim vrijednostima naposljetku su rezultirali osebujnim, direktnim i umjetničkim fotografijama koje imaju tipičan Srđanov potpis.

Knjiga Ljepote otoka Krka: Tragovima godišnjih doba, čija je cijena 179,99 kn, može se nabaviti putem Facebook profila ili internetske trgovine, odnosno kupiti u Galeriji Stanić u gradu Krku.

 

Više... | Read more

LINK IN ART 6: Prilog povezivanju arhetipskog, mitološkog i simboličkog

Uncategorized

Multimedijskom izložbom pod nazivom Brodarica, autorice Margarete Peršić, 19. lipnja 2020. godine, u krčkoj Galeriji Decumanus započelo je šesto izdanje dvomjesečnog izložbenog projekta LINK IN ART tijekom kojeg će se do sredine kolovoza, na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, također, predstaviti fotografkinja Iva Lulić te ilustrator i filmaš Zdenko Bašić.

Kustoski zadatak ovom je prigodom povjeren krčkom vizualnom umjetniku Igoru Gržetiću, ujedno i autoru recenzije publicirane u katalogu kojim su objedinjena sva tri izložbena poglavlja.

Margareta Peršić nadahnuće za svoju izložbu pronašla je u predaji o vili Brodarici, vješto je povezavši s drugim mitologijama i mnogobrojnim licima suvremene žene. Okosnicu postava tako predstavlja njezina pjesnička zbirka, no stihovi i ilustracije ovog su puta nadišli korice i ispunili novi, mnogo veći prostor, i to onaj galerijski. Izložbom su obuhvaćene minijature čiji sadržaj promatrač otkriva pomoću povećala, ali i njihov kontrapunkt: akrilne slike, stilizirana platnena jedra s ispisanim stihovima i pomno kreirana instalacija u čijem je središtu materijalizacija glavne protagonistkinje. Iz svega toga jasno je kako nova autorska cjelina ove talentirane zagrebačke umjetnice sintetizira čitav niz raznorodnih sredstava namijenjenih izražavanju, ali i aktivnih u evociranju arhetipa, sazdanog od specifičnih mitskih obrazaca.

O izložbi su pored autorice kazivali: ravnateljica Centra za kulturu Maja Parentić, vizualni umjetnik i kustos Igor Gržetić te povjesničarka umjetnosti Bruna Justinić.

Ovogodišnje, šesto izdanje izložbenog projekta LINK IN ART, uvodi Gržetić, odgovara na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, a njime su obuhvaćene tri susljedne samostalne izložbe, i to Brodarica Margarete Peršić, koju danas sa zadovoljstvom predstavljamo i otvaramo, a za kojom će uslijediti Mistična Hrvatska Ive Lulić, a potom i Tišina mita Zdenka Bašića. Sam LINK IN ART, inače projekt krčkog Centra za kulturu, najjednostavnije možemo opisati kao platformu za umrežavanje suvremenih hrvatskih umjetnika, s time da se to povezivanje (linkanje) događa s obzirom na njihov pristup kreiranju, tj. likovnu maniru, ili pak zajedničku temu, odnosno koncept koji dijele njihovi radovi. U slučaju ovogodišnjeg izdanja LINK IN ART-a riječ je o potonjem, a nije ga na odmet povezati i s projektom iz 2018. godine priređenom na temu Primordijalno i magijsko u suvremenim likovnim praksama kada su svoje izložbene cjeline otočnoj javnosti predstavile Antonija Čačić i Maja Radešić. No, zadržimo se, ukratko, na ovogodišnjim izložbama. Ono što mogu istaknuti kao najveći izazov u procesu analize radova triju spomenutih kreativaca, nastavlja Gržetić, jest njihovo povezivanje s trima pojmovima specifičnim koliko za teoriju umjetnosti toliko i za psihoanalitičku teoriju, posebice onu Carla Gustava Junga, što znači da su radovi i koncept izložbe Margarete Peršić dovedeni u vezu s pojmom arhetip (arhetipsko), koncept Ive Lulić s pojmom mit (mitološko), a koncept Zdenka Bašića s pojmom simbol (simboličko). Pa krenimo redom. Margaretina izložbena cjelina svoje izvorište ima u pjesničkoj zbirci koju sama potpisuje, a u čijem je fokusu ženski lik povezan s mitološkim motivom vile Brodarice. Međutim, nju je moguće dovesti i u relaciju s jednim uvriježenim ženskim (astrološkim) arhetipom, točnije boginjom Hestijom kojoj je dodijeljen element vatre i za koju se vezuju termini poput samoće, meditacije, kontemplacije, molitve ili ekstaze… No, u Margaretinoj priči Brodarica/Hestija ne dolazi sama već joj se suprotstavlja muški (astrološki) arhetip utjelovljen u Hermesovoj pojavi, pojavi glasnika ili posrednika, a čijem se ekstrovertnom karakteru dodjeljuje element zraka, što znači da čitavu priču gradi suptilna igra tih međusobno suprotstavljenih elemenata: vatre i zraka, odnosno vjetra. Za Margaretinom izložbom, najavljuje Gržetić, uslijedit će fotografska izložba Ive Lulić, inspirirana hrvatskim mitološkim nasljeđem, konkretnije mitologijom Podravine i otoka Krka. Iako je ovdje riječ o fotografijama, one, kao i Margaretini radovi, imaju multimedijsku dimenziju, s obzirom na to da ih možemo smatrati svojevrsnom sintezom fotografije, hepeninga, pa čak i filmske ili video umjetnosti. Jer Ivinim fotografskim kompozicijama, koje ne poznaju naknadne digitalne intervencije, prethodi iscrpna priprema, a ono što, naposljetku, donose zaustavljeni kadrovi tek je djelić pomno osmišljenog hepeninga. Budući da ovogodišnji LINK IN ART ima i podnaslov: Posveta elementima, osim u fotografskoj materijalizaciji elementarnih bića, to geslo odgovara i jednom sveprisutnom motivu u većini Ivinih kompozicija, a riječ je o motivu stabla koji utjelovljuje koncept sukusa svih primordijalnih elemenata od kojih je satkan univerzum. Ovaj primjer magijskog ili mističkog realizma, dodaje Gržetić, u nastavku LINK IN ART projekta, prelazi u primjer fantastičke umjetnosti, i to zahvaljujući izložbi ilustracija Zdenka Bašića. Njegove kompozicije, također, inspiraciju crpe iz mitološkog nasljeđa, međutim ona je puno intimnija, u odnosu na porijeklo Ivine inspiracije, jer se temelji na usmenoj, obiteljskoj predaji. Zdenkovi grafičko-dizajnerski i računalno-grafički eksperimenti, kadri su prizvati kompozicije flamanskih renesansnih majstora, što ih karakterizira koncept skrivenog simbolizma, a koji se ogleda u nizanju simboličkih motiva isprva neaktivnih, iako presudnih za ikonografsku (ikonološku) analizu. Međutim Zdenkov skriveni simbolizam ima bitno drugačiji tematski predznak, pretvarajući njegove ilustracije u listove davno izgubljenog rukopisa, koji bi, dotaknemo li se hermetičke tradicije, mogao biti i svojevrsni evokacijski priručnik, zaključuje Gržetić.

 

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Predstavljanje LINK IN ART-a (6) na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Margareta Peršić: Brodarica, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

Iva Lulić: Mistična Hrvatska, dio postava, Galerija Decumanus

IZdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

IZdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Zdenko Bašić: Tišina legendi, dio postava, Galerija Decumanus

Više... | Read more

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama

Uncategorized

 

Katalog izložbenog projekta LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama:

 

Više... | Read more

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama

Uncategorized

LINK IN ART (umjetnička) platforma

Idejni autor: Igor Gržetić

Koautorica: Višnja Slavica Gabout

 

LINK IN ART je projekt koncipiran kao suvremena umjetnička platforma za intermedijsko, interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje različitih suvremenih vizualnih praksi i različitih konceptualnih strategija, u svrhu oblikovanja otvorenog, pristupačnog i netradicionalnog sustava suvremene vizualne komunikacije. Projekt je osmišljen po uzoru na koncept internetskog umrežavanja (na što asocira i nazivom) te direktnog, brzog i globalnog komuniciranja na društvenim mrežama, nudeći kroz matricu odabrane teme, interpretirane kroz samostalne izložbe odabranih autora, kreativni model umrežavanja autora, autorskih koncepcija i izričaja, likovno-filozofskih ideja i umjetničkih strategija te medijskih praksi i pristupa. Stvarajući tako, unutar platforme, intrigantni multidimenzionalni i multisegmentni vizualni sklop, koji kroz svaki svoj novoumreženi link uspostavlja živu i interaktivnu (često i društveno-osviještenu) komunikaciju autora, publike i zajednice.

[Ovogodišnji LINK IN ART 6 izravni je nastavak izložbenog projekta LINK IN ART 4 tijekom kojeg su, pod motom Primordijalno & magijsko u suvremenim likovnim praksama, umrežene autorske koncepcije Antonije Čačić (Pirushtus ili O nestalnosti oblika) i Maje Radešić (Svjetlosno tijelo), prva posvećena razlaganju esencije primordijalnog, a potonja kreiranju kompleksnog magijsko-astrološkog eseja, utvrđujući, pritom, jasan filozofsko-teološki motiv, u koji će biti utkana i vizualno-literarna promišljanja o kategorijama arhetipskog i mitološkog; arhetipskog što predstavlja pandan primordijalnom, i mitološkog povezanog s (ritualno) magijskim.]

 

 

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama [Posveta elementima]

Autor koncepcije i teksta: Igor Gržetić

Margareta Peršić: Brodarica

– Galerija Decumanus, 19. 06. – 02. 07. 2020.

– Predstavljanje projekta: 19. 06., u 21.00

Iva Lulić: Mistična Hrvatska

– Galerija Decumanus, 03. – 23. 07. 2020.

Zdenko Bašić: Tišina legendi

– Galerija Decumanus, 24. 07. – 13. 08. 2020.

 

I. Uvod: Arhetip, mit i simbol; arhetipsko, mitološko i simboličko

Polazeći od terminoloških baza dviju teorija, one umjetnosti i psihoanalize, arhetip se smatra prauzrokom i primordijalnom predodžbom, slikom, ikonografskim rješenjem ili simbolom; motivom koji psihičke sadržaje pretvara u određene obrasce koje smatramo arhetipskima [1]. Sama ideja o arhetipu, poslužimo li se navodima teoretičara Miška Šuvakovića [2], u umjetnost je prenesena iz dva šira kulturološka okvira: iz teorije kolektivnog nesvjesnog Carla Gustava Junga te iz (antropoloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih i semioloških) istraživanja simboličkog komuniciranja starih civilizacija, iz čega proizlazi ideja o umjetnosti kao složenom sustavu prenošenja univerzalnih prirodnih, teoloških, civilizacijskih i individualno-psiholoških značenja, vrijednosti i/ili moći. Prema tome, mit, kao sveta priča i kolektivna predaja koje iskazuju drevne predodžbe o svijetu zabilježene u fantastičkim, metaforičkim ili alegorijskim slikama, svakako je dijelom kategorije arhetipskog, baš poput simbola [3]. On je, dodajmo, produkt kolektivne fantazije, ali njegova bit nije u izmišljanju i nadnaravnosti već u konceptualizaciji osjetilnog iskustva svijeta, kao i promišljanju prirodnih i duhovnih pojava. Intrigantne obrasce na koje možemo naići istražujući složene sustave triju spomenutih kategorija, od kojih jedna izgrađuje ili pridonosi drugoj (mit i simbol arhetip), otkrivaju i radovi troje suvremenih vizualnih umjetnika: Margarete Peršić, Ive Lulić i Zdenka Bašića. Specifičnost interdisciplinarnog projekta Margarete Peršić ogleda se u uspostavi nekolicine interpretacijskih (tj. doživljajnih) razina, od kojih prva tematska, sudarajući mit o (vili) Brodarici, s arhetipom jedne od triju djevica boginja – Hestijom (astrološki Pluton; samo potencijalna promjena), donosi narativno jasno koncipiranu priču o djevojci/ženi i njezinim (meta)fizičkim transformacijama koje su rezultat života opterećenog samoćom, a čiji je dio konstantno iščekivanje (Napila sam se sunca. Ti pive. Ne možemo se vidjeti. Među nama oblaci tišine.). I dok druga, morfološka razina, potencira magiju primordijalnih formi – kruga, kvadrata i trokuta (Uvijek u krugu. A sad u trokutu. Nabost ću se na vlastiti kut gledanja.), treća, priziva eksperimentiranje medijima i doživljajima, preklapajući, pritom, likovnost, poeziju i glazbu; vizualne, taktilne, zvučne, mirisne, pa čak i okusne impresije, kako bi naposljetku bio kreiran hram (kuća = ognjište; op.a. Hestija); varijanta labirinta sa zidovima koji nisu sazdani od konkretne materije već od iskustava, osjećaja i ekspresija glavne protagonistkinje. Iva Lulić manje istražuje konkretne arhetipske matrice, a više mitološko nasljeđe. Njezina fotografska serija tako predstavlja rezultat pomno insceniranih hepeninga, ako znamo da je riječ o mediju koji podrazumijeva vremenski događaj u kojem sudjeluju umjetnici i publika, provodeći prethodno zamišljen scenarij (ili ostvarujući neke posve spontane situacije). Međutim u ovom slučaju, publiku su zamijenili glumci i njihova prateća svita (prizivajući po modelu realizacije i medij filma), a samom fotografijom uhvaćena je tek kulminacija odrađenog hepeninga kojem je zadaća na određeno vrijeme oživjeti najuzbudljivije i/ili najmističnije segmente ovdašnjih pučkih predaja – priča, legendi i vjerovanja – što se i danas (jednako aktivno kao nekoć!) prenose s generacije na generaciju. Rad Zdenka Bašića tematski je blizak onom Ive Lulić, no izvor njegove inspiracije i kreacije, odnosno naracije nešto je intimniji s obzirom na to da se zasniva na reinterpretaciji žive obiteljske predaje. Međutim, medij kojeg on koristi – računalnografička i grafičkodizajnerska istraživanja – bitno je drugačiji jer, u odnosu na fotografiju, dopušta naknadna nizanja planova, tj., logikom sredstva kreacije, konstantno interveniranje [4], iako, naposljetku, ostaje zaista sličan dojam; iz modernističkog rakursa gledano, dojam magičnog (ili magijskog) realizma u kojem se fantastični elementi isprepliću sa stvarnošću tvoreći novu pojavnost; ili nastavno na postmodernu, dojam antirealizma [5] prema kojem ne postoji jedinstvena, stabilna i neovisna realnost već je ona prenesena u simbol kojeg su kadre reproducirati kultura i umjetnost. Također, ti se autori razlikuju i u logici postavljanja scena, i dok Iva gotovo doslovno oživljava momente pojedinih mitova, Zdenkovi kadrovi, uglavnom, funkcioniraju po principu nabrajanja simbola, koji može podsjetiti na model skrivenog simbolizma karakterističan za flamansko ranorenesansno slikarstvo, samo s bitno drugačijim tematskim fokusom.

 

II. Arhetip: Ususret ekstazi – Hestija i Hermes

 

Projekt Margarete Peršić, unutar zadanog okvira galerije, sintetizira čitavu seriju raznorodnih sredstava namijenjenih izražavanju, ali i aktivnih u evociranju arhetipa, sazdanog od specifičnog mitskog obrasca. Okosnica je, međutim, autorska pjesnička zbirka dopunjena (s)likovnim prilozima, s time da tekst zajedno s ilustracijama napušta formom knjige determinirane okvire i biva prenesen u (novu) realnost ovog puta determiniranu korpusom galerije. Metamorfoza rukopisa tako donosi: minijature postavljene pod imaginarnim povećalom (brodskim oknom ili prozorom), veće slike – akrile i stilizirana platnena jedra s ispisanim stihovima razmještena prostorom. Morfološki gledano, tri primordijalne forme (prasimboli), redom: krug (stvaralačka sila), kvadrat (elementi) i trokut (mudrost), kreiraju talisman ili njegovu metafizičku projekciju, prizivajući genezu ili vrijeme nastanka prve plejade arhetipova, iz koje izviru i vile [6], pa tako i prijeteće Brodarice, koje, na raskrižju ovo i onostranog, kažnjavaju one koji im zamute vodu, potražujući, također, i danak. Međutim, arhetip djevojke/žene ovdje ne upućuje samo na vilinsku mitologiju već i na pasivan, unutarnji princip [7] boginje Hestije uz koji se vezuju spiritualne prakse – molitva i kontemplacija, a posljedično i ekstaza. Princip je to koji pobuđuje sposobnost samoiscjeljenja i upućuje na interese usmjerene ka skrivenim moćima ljekovitog bilja. Hestija je, osim ako se ne povuče u osamu, gotovo prisiljena izgrađivati odnose s drugima, baš poput Brodarice (Oprostite jeste li na otok došli životno ili slučajno?), ovog puta u ulozi autorice pjesničkog dnevnika. No, pravi site-specific ovisan je i o ostalim, a ne samo vizualnim podražajima, jer dio kompleksne izložbene cjeline, svakako, uz vodu (Brodarica) i vatru (Hestija) čini i element zraka utjelovljen u snazi vjetra [8], ali i element zemlje prisutan u mirisnoj esenciji smilja. Idealna je to scenografija za još jedno evociranje mita u čijem je fokusu djevojka/žena [9], uvjetovana svojim ulogama i ograničena usudom (Zar stvarno ne znaš da sam tvoja brodica? Nataložena, nerazložena, Bezlična, obična, Pokorena i patvorena Pred tvojim bezizražajnim očima? Izjela me ruzina!!!!!!), ali ipak u konstantnoj potrazi za promjenom filtriranom iščekivanjem onog što je utjelovljeno u arhetipu glasonoše Hermesa (astrološki Merkur) [10], svog posrednika prema svijetu; prema ekstrovertnom principu. (Divno je vidjeti sebe makar i u komadićima kroz tvoje oči. Divno je biti žena! Biti svoja! Biti tvoja! U tisuće perspektiva raspršena.) Ako se dogodi, to je promjena koja ima sposobnost prenijeti se i na druge, zato okusimo suze uhvaćene u zrncima soli [11] kako bismo i sami dotaknuli ekstazu potaknutu nemirnim valovima jedne sudbine!? Jesmo li spremni za bo(l)je!? (Plavo ili žuto.)

 

III. Mit: (Pre)Poznavanje mitološkog identiteta

 

Fotografski projekt Ive Lulić, svojevrsni je work in progress, jer ona već desetak godina pomno istražuje sve ono što nam je bogata pučka predaja ostavila u nasljeđe. Riječ je o pričama, legendama i vjerovanjima rasprostranjenim diljem Hrvatske, čije literarno, slikovno ili pak obredno (ritualno) evociranje pomaže u generiranju onog što bismo mogli nazvati mitološkim identitetom. Ta je kategorija posebice bitna u pokušajima rekonstrukcije određenih segmenata nečije povijesti, a možda je najpresudnija u istinskom spoznavanju skrivene dinamike svakodnevnog. Jer, prema tumačenju antropologa Claude Lévi-Straussa, evolucija mita odvija se u dvije faze, od kojih prva podrazumijeva stvaranje određenog znaka (priče ili predodžbe) iz konkretnog iskustva, a druga transformaciju znaka s doslovnim značenjem u fantastičnu, metaforičku ili alegorijsku sliku. No, prije klasificiranja odnosa mitskog sadržaja i stvaralačkog, u ovom slučaju likovnog akta, potrebno je upoznati neke od principa Ivine stvaralačke prakse. Naime, kako bi kreirala odgovarajuću scenografiju, ona, najprije, odabire ambijente (lokalitete) koji su na različite načine povezani s pričom ili predodžbom što predstavljaju predmet precizne autorske rekonstrukcije, naravno, sve u korist logike evociranja konkretnog mitskog sadržaja. To su uglavnom šume, livade, proplanci, potoci ili usjevi, iz kojih izviru protagonisti pučkih predaja, uhvaćeni u  trenutku proizašlom iz detaljno planiranog događaja. A način na koji su uhvaćeni krajnje je specifičan s obzirom na to da fotografija, u ovome slučaju, nije ni najmanje manipulirana digitalnim alatima, već je u cijelosti sačuvanja njezina tehnička autentičnost, s kadrovima u koje se ušuljala (meta)fizička snaga prirode u svojoj najveličanstvenijoj formi, stvarajući, poput europskih simbolista s kraja 19. stoljeća [12], varijantu magičnog (magijskog) realizma. Šuvakovićevom terminologijom rečeno, pred nama je sinteza djela koje prenosi mitološki događaj (transformirajući ga u specifičnu stilsku shemu [13]) i djela koje ga, koristeći medij hepeninga, ponovo konstruira [14]. No, ono što je zaustavljeno na kompozicijama koje svojom uzvišenim redom podsjećaju i na one baroknih klasicista [15], entiteti su poput zračnih duhova – vila, ovog puta Nagorkinja, koje stoje kao kontrapunkt ćudljivim Brodaricama; zatim ostalih elemenata: vodenih duhova – Vodenjaka, Potopljenika ili Vodenkinje; zemljanih duhova – Mraka, Malog ili Pozoja; i drugih stanovnika nadnaravnog panteona: More, Suđenica, Posvečkara ili Kuge. No, zajedničko svim tim sliko-pričama [16] okrilje je u kojem protagonisti slavenskih mitova obitavaju. Jer šume su, još i danas, njihova utočišta! A pođemo li od parafizičke [17] dimenzije stvarnosti, jedino za stablo (ili drvo) možemo kazati da zaista utjelovljuje univerzalnu supstanciju – pramateriju, jer okuplja sve elemente [18] i povezuje tri razine kozmosa [19]! Zato je baš stablo predmet raširenog kulta, ili se povezuje s kultom bogova kojima se posvećuje. Ili u zaštiti njegove sjene, na što upućuju i Ivine fotografije, svoje skrivene egzistencije i nadalje uživaju smrtnicima uglavnom nevidljivi duhovi prirode, iako ih je (možda!) nešto vidljivijima učinio evokacijski priručnik okultista Franza Bardona. Takvo pomicanje fokusa s cjeline na detalj, prilog je transferu iz sfere mitološkog u polje simboličkog.

 

IV. Simbol: Do spoznavanja i povezivanja s prirodom

 

Kretanje u smjeru arhetipsko – mitološko nastavlja se putovanjem ka simboličkom. Drugim riječima, pomognemo li se sistemom zooma, polje arhetipskog upućuje na mitološko, a mitološko, nadalje, otkriva simboličko. No, krenimo redom. Djelo Zdenka Bašića, poput djela dviju prethodno analiziranih autorica, također je interdisciplinarno i multimedijsko, a nakon preplitanja poetskog, likovnog i ambijentalnog (Margareta), zatim fotografskog i performativnog (Iva), slijedi sinteza likovnog: grafičkodizajnerskog – ilustratorskog, filmskog (fotografskog) i literarnog. Napajajući svoje ilustracije na izvoru obiteljske usmene predaje, prenašane s koljena na koljeno; iz priče u priču, Zdenku polazi za rukom kreirati prepoznatljivu ikonografiju koja progovara o suživotu naslijeđenog i intimnog u smislu autorske reinterpretacije, pa čak i dekonstrukcije mitskog (tj. onog dotad uvriježenog). Drugim riječima, u njegovim minuciozno promišljenim kadrovima oživljava varijanta mitološke priče propuštena kroz prizmu osobnog, što znači da biva prožeta sadržajima snova, vizija, halucinacija i unutarnjih svjetova. Takva (intimna/osobna) fantazma [20] idealno je polje evociranja simboličkih entiteta koji svoju egzistenciju bilježe u ambijentima jedinstvene atmosfere, povezujući se, tako, s nasljeđem fantastičke umjetnosti [21]: zavodljivim, začudnim i zastrašujućim prizorima Hieronymusa Boscha; teozofskim i gnostičkim studijama Williama Blaka; nadnaravnim entitetima Arthura Rackhama; hibridima Matthewa Barneya; ritualima Marka Pogačnika; matricama Jana Švankmajera, Tima Burtona, Guillerma del Tora… Ti su ponekad mračni, a ponekad elegični ambijenti, s dominantnim elementima pejzaža, rezultat precizne računalnografičke igre, doslovce preklapanja digitalnih slojeva, u namjeri reproduciranja narativne ilustracije koja s jedne strane priziva kakav raskošni filmski kadar, dok nas s druge upućuju na traganje za izgubljenim rukopisom iz kojeg je slučajno istrgnuta. Navedimo, u prilog iznesenom, kako je Zdenko, uz ostalo, autor dokumentarno-igranih serijala (Sjeverozapadni vjetar: Između legende i stvarnosti; Pjesmoslike), animiranih filmova (Vesla; Guliver; Priča o snijegu – Anđeli u snijegu) i slikovnica (Sjeverozapadni vjetar: O vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do samoborskog kraja; Mjesečeve sjene: O vješticama i pričama noćnih sati, sjeverozapadnog dijela Medvednice; Moguti: Zaboravljena priča čuvara turopoljskih lugova), potpisujući ondje njihov literarni i vizualni dio. Zato ni najmanje ne iznenađuje snažan scenografski efekt koji njegove ilustracije odaju. Ali monumentalna scena uronjena u pejzaž u kojem, također, često dominira magičan motiv – stablo, ovdje nikada ne dolazi sama; lišena dinamike i primordijalne inteligencije, već istinsku fantazmu vitalnom čini njezina sveukupna žitelj – bića i pojave [22] podređeni elementima, njihovim međusobnim interakcijama i astrološkim projekcijama. No, oni Zdenku nisu tek iz dimenzije nesvjesnog kanalizirani simbolički obrasci već istinska veza s prirodom koja iznova potvrđuje princip zagovaranja jedinstva mikro i makrokozmosa – nas i prirode; prirode i Zemlje; Zemlje i svemira. Warburgovski rečeno, simboli, signali ili formule patosa [23], tu su da nam omoguće uspješno distanciranje od ometajućih vanjskih podražaja i pripreme za prosvjetljenje [24]. Stoga, stanimo(!), zatvorimo oči, prepustimo se sadržaju kolektivnog, i krenimo u otkrivanje davno zaboravljenih istina. Bit će iscjeljujuće! [25]

 

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Margareta Peršić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Iva Lulić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

LINK IN ART 6: Zdenko Bašić, dio postava

 

 


[1] Ne zaboravimo, arhetip je osnovni uređujući faktor kolektivno nesvjesnog; energijom nabijena značenjska jezgra, a njihov zbroj skup svih mogućnosti ljudske psihe.

[2] Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

[3] Korisno je u ovome kontekstu prisjetiti se jednog od posljednjih (nedovršenih) projekata povjesničara kulture i istraživača simbola Abyja Warburga: Mnemosyne atlasa, kao praktične slikovne zbirke, kreirane s ciljem spajanja filozofske rasprave i opće povijesti prikaza. Svako pojedinačno umjetničko djelo nekog perioda za Warburga nije bilo samo prethodnicima i nasljednicima povezano nelinearnim razvojem, već ga je u potpunosti mogao razumjeti jedino temeljem onog što je iz njega proizašlo, i onog što mu je proturječno; temeljem miljea u kojem je nastalo; kao i uvidom u pretke i potencijalne učinke na budućnost. Upravo to govori u prilog konstantnoj vitalnosti mitskog i simboličkog pod okriljem arhetipskog.

[4] Računalna grafika = work in progress!

[5] Tumačenje Jeana Baudrillarda.

[6] Govoreći o mitologiji Slavena, u narodnoj su se predaji sve do danas, od nižih božanstava, zadržale i vile. Predaja tako, kao najčešće spominjane, izdvaja vile Brodarice (Izvorkinje) i Nagorkinje. Prve se nalaze uz vode i jezera, i vrlo su opasne, dok su druge gorske, neobično lijepe, vidovite i ponekad pomažu junacima iako mogu biti i ćudljive posebice kada čovjek naiđe na njihovo kolo. Brodarice uz vode potražuju brodarinu o čemu svjedoče i stihovi srpske narodne pjesme Marko Kraljević i vila Bardarica: Od junaka oba oka crna; A od konja dvije noge prve; A od tica iz ramena krila.

[7] Ovaj princip suprotan je onom vanjskom; ekstrovertnom, a kojeg od tri boginje djevice utjelovljuju Atena i Artemida.

[8] Dodajmo, kako pjesničku zbirku otvara simbol ruže vjetrova najavljujući trenutke koji se uvijek odviju u stvarnom ili simboličkom okrilju pojedinog vjetra (tramontane, bure, levanta, juga, oštra, lebića, pulenta, maestrala).

[9] U fokusu postava njezina je materijalizacija!

[10] Hermes je antipod Hestiji, kao što je Merkur antipod Plutonu. Međutim, njihovi su se principi sposobni nadopunjavati.

[11] I to doslovno.

[12] Nije na odmet prizvati konkretne kompozicije Puvisa de Chavannesa (San; Mlade djevojke na obali mora), Johna Everetta Millaisa (Ofelija; Slijepa djevojka) ili Thomasa Colea (Putovanje života) kako bi ova tvrdnja bila što slikovitija, iako se pozivamo na posve drugačiji medij – sliku, uz napomenu kako su upravo kompozicije simbolista znale biti ovisne o fotografskim skicama (Alphonse Mucha).

[13] Ovdje iznova valja povući analogiju sa simbolističkim i postsimbolističkim strujama.

[14] Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

[15] Elegijski prizori Nicolasa Poussina čak su im i ikonografski srodni!

[16] Termin kojim je fotografske kompozicije Ive Lulić označila likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

[17] Izvedenica od riječi paranormalno; odstupanje od normalnog (očekivanog). U ovom slučaju odstupanje od fizičkog – materijalnog, prema metafizičkom.

[18] Njegovim žilama kola sok; korijenje mu je u zemlji; zrak mu hrani lišće, a vatra izbija iz trenja.

[19] Podzemlje korijenom; površinu zemlje deblom; nebo granama.

[20] Imaginarni svijet i njegov sadržaj!

[21] Rasprava o fantastičkoj umjetnosti razvija se isključivo u smjeru njezine ikonografske specifičnosti, s obzirom na posvećenost mističkim, mitološkim ili folklornim temama. U izrazu ona je, uglavnom, naturalistička, a u prenošenju poruka i ideja, zbog svojeg naglašenog narativnog karaktera, posve jasna.

[22] Ili tek suptilne energije.

[23] Hermetičko sredstvo; putem različitih figurativnih obrazaca pojavljuju se od najstarijih vremena pa sve do danas, što znači da imaju sposobnost reaktivacije.

[24] Princip formiranja i prenošenja simbola Warburg razlaže u studiji Ritual zmije, u nas objavljene u zbirci Ritual zmije – geneza ikonologije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1996.

[25] Jer telegram i telefon razorili su kozmos, predvidio je Warburg!

Više... | Read more

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama

Uncategorized

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama

LINK IN ART 6: Arhetipsko & mitološko u suvremenim likovnim praksama

Više... | Read more

Digital lecture: Frances Yates in/and Hungary by György E. Szönyi

Uncategorized

 

Više... | Read more

Krčki suveniri iz serije Dar iz Krka odsad prezentirani i digitalnim katalogom

Uncategorized

Ovih je dana Turistička zajednica Grada Krka objavila digitalni katalog krčkih suvenira iz serije Dar iz Krka, a kojem se pristupa putem poveznice dostupne u glavnom (horizontalnom) izborniku njezinih službenih internetskih stranicama: tz-krk.hr/hr. Klikom na opciju Dar iz Krka, tako se otvara katalog na kojem su detaljno predstavljeni svi službeni gradski suveniri: tz-krk.hr/hr/dar.

Podsjetimo, suvenir iz serije Dar iz Krka, kao što otkriva prigodna markica, svojevrsni je prezent grada, ali i odraz kontinuiteta njegovog umjetničkog, kulturnog, kulturno-povijesnog ili kulturalnog nasljeđa. Izvorni krčki suveniri odabiru se na natječaju koji Turistička zajednica Grada Krka provodi jednom godišnje, i to s obzirom na visoko postavljene kriterije, pored kojih se posebice izdvajaju: originalnost, autentičnost, cjelovitost, estetika, kvaliteta izrade, kao i korištenje ekoloških te za krčko podneblje karakterističnih materijala i tehnika. Ako zadovolje ove, ali i ostale natječajem zadane propozicije, o čemu odlučuje Natječajno povjerenstvo, suvenir postaje ponosnim nositeljem certifikata Dar iz Krka. Stoga, svima koji od materijalne uspomene na destinaciju žele više od onog što tržište najčešće pruža, autentični krčki suveniri nude čitavu paletu umjetnina, različite dekorativno-uporabne predmete i odjeću, domaće gastro proizvode, kozmetiku te niz atraktivnih publikacija.

Kreiranje novog kataloga krčkih suvenira krenulo je još početkom ove godine, kao materijalizacija ideje da se njegovo tiskano izdanje, zamjeni ovim, svima dostupnijim, digitalnim. Rad na toj dvojezičnoj, hrvatsko-engleskoj, arhivi tako je povjeren Hrvoju Znaoru i Igoru Gržetiću koji su, najprije, definirali, a potom i oživjeli vizualnu matricu, koja predstavlja logičan nastavak svega onog što je dosad napravljeno, po pitanju vizualnog identiteta ovog projekta.

Svaki korisnik, ulaskom u stranice digitalnog kataloga, najprije otkriva da se krčki suveniri, u kontinuitetu, izabiru još od 2012. godine, upoznajući se potom i s konceptom koji stoji iza ove zanimljive priče. Potom, slijedi fotografska arhiva svih krčkih suvenira koju je moguće pretraživati po abecedi, što, naposljetku, dovodi do konkretnih kataloških jedinica, kao najznačajnijeg dijela samog kataloga. Klikom na svakog pojedinog autora, proizvođača ili izdavača, također raspoređenih po abecedi, otvara se prozorčić s njegovim kontakt podatcima, nazivom (ili nazivima) suvenira i fotografskom galerijom. U nastavku je prezentiran ovogodišnji Natječaj za prijavu rješenja suvenira, zatim rad Natječajnog povjerenstva, s time da katalog završava kontakt podatcima Turističke zajednice Grada Krka.

 

Prilog: Novi list

 

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Portal Dar iz Krka

Više... | Read more

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Metafizika i magija podrijetla i razvoja univerzuma ili Od (univerzalnog) makro do (osobnog) mikrokozmosa… i natrag

Uncategorized

Vrijeme: 10. – 24. 01. 2020.

Mjesto: Rijeka, Galerija Juraj Klović, Verdijeva 19b

Radno vrijeme: pon. – pet. 10 – 13 / 17 – 20; sub. 10 – 12

 

Kozmološki sistem i K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.

 

Kozmološki sistem, vodeći se zapažanjem estetičara Miška Šuvakovića, predstavlja metamitološki, simbolički i arhetipski model svemira koji umjetnik ili stvara i materijalizira svojom kreacijom ili istražuje kao oblik simboličke prakse specifične kulture i civilizacije ili pak dovodi do preobražaja koristeći magijske, alkemijske i ritualne postupke kako bi izazvao novi kozmički poredak. Sama (likovna) kreacija tako počinje ostvarivati potencijal otkrivanja povezanosti likovnog sistema, stvaralačkog procesa, konceptualističkih zamisli (i oblika ponašanja umjetnika) te simbola koji se tiču makrokozmičkih i mikrokozmičkih, ali i kozmičkih pojava, uopće. Projekt K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., koji demonstrira interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje suvremenih vizualnih praksi i konceptualnih strategija četvero okupljenih umjetnika – Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč – u formi izložbe nudi spektar različitih, ali međusobno povezanih primarno vizualnih (crtež, fotografija, računalna grafika i kolaž), ali i tekstovnih (poezija) promišljanja o kozmogonijskim idejama i teorijama, u smislu (meta)fizike i teologije podrijetla i razvoja univerzuma uglavnom svedenog na arhetipsku matricu. A svatko tko, posredstvom bilo koje umjetnosti, tumači Yves Klein, donosi i predstavlja kozmos mora stvarno zakoračiti u njega, vodeći se pritom svojim umjetničkim sredstvima i individualnom snagom. I dok Vedrana Valenčić, vlastiti mikrokozmos razvija u njegov antipod (koji to nije) = makrokozmos stvarajući osobnu (i intimnu) pripovijest o podrijetlu ili pak stvaranju, kao osobnu (i intimnu) mitologiju – Apogeju, Maja Radešić i Igor Gržetić, fokusirani su na astrološke, magijske i alkemijske procese kojima je moguća manipulacija kozmičkim zakonitostima, oslanjajući se pritom na simboliku svetog i iscjeljujućeg svjetla – Sunca i/ili Mjeseca. Lea Čeč, vodeći se procesom reverzibilnim onim Vedrane Valenčić, snažne makrokozmičke sile prevodi isključivo u pomirljivije mikrozomčke, bivajući koncentrirana na u isto vrijeme univerzalne i individualne akcije.

 

I. poglavlje: Stvarajući kozmos

 

Kreacije Vedrane Valenčić (fotografija i poezija), s obzirom na stvaralački pristup, zanimljivo je isprva povezati s dvama modernističkim pravcima koji su uspješno projicirani i u period postmoderne – (neo)ekspresionizam i (neo)simbolizam. Ekspresionizam zato što je stvaralački proces temeljen na mehanizmu automatizma, odnosno na doslovno prenošenje – zapisivanje slučajno detektiranih, a potom i uhvaćenih energetskih struktura u likovni ili tekstovni medij, dok je simbolizmu bliska ikonologija, kao misao projicirana i sačuvana u ikonografskoj strukturi rada. Upravo takvo istraživanje osobnih likovnih geneza uvodi u teoriju mimezisa prema kojoj je zadaća kreiranja u neki od medija prenijeti stvarnost onakvom kakva ona jest. Međutim, suvremena teorija zamjedbe mimezis je u cijelosti odbacila, jer naš vidni aparat svijet ne vidi onakvim kakav on u svojoj fizičkoj biti jest, što znači da je nemoguća i njegova istinita likovna materijalizacija. Dokidanje mimezisa, dokinulo je i razliku između apstrakcije i realizma, što na nekoliko razina problematiziraju Vedranina djela. No, dok se apstrakcija uglavnom komunicira na prvu, realizam postaje dostupan tematskom analizom, jer radi se o vizualizacijama – evokacijama konkretnih, ali ipak često neuhvatljivih segmenata stvarnosti poput energija, emocija ili simbola, često shvaćanih u njihovoj (dubokoj) mističnoj biti. Ikonografija je to koja upućuje na jedinstvene mikrokozmičke teme, a kako znamo da su one neraskidivo povezane s makrokozmosom, sljedeći drevnu hermetičku misao (kako gore, tako i dolje; drugim riječima kako gore, tako i u nama), ne iznenađuje njihova brza preobrazba, doslovce pred očima promatrača, u sasvim realistične kozmogonijske pejzaže što prenose vizije stvaranja jednog novog univerzuma, a prema tome i posve novih mitologija, potvrđujući, još jednom, ideju kako je upravo čovjek (kao projekcija Kreatora samog) zastao negdje na polovici puta između ta dva svijeta – mikro i makrokozmičkog. A taj mu zasad zavidan položaj, ako se na vrijeme osvijesti, dozvoljava spretno manipuliranje moćnim energijama atoma i zvijezda.

 

II. poglavlje: Astrološke i magijske kronike

 

Radovi Maje Radešić (fotografija i računalna grafika) i Igora Gržetića (fotografija, računalna grafika i kolaž), nakon uspostave osobnih univerzuma, kao varijacije mističnog konceptualizma, u smislu potpune (Maja) ili pak djelomične (Igor) dematerijalizacije umjetničkog objekta što u cijelosti izmiče bilo kakvoj osjetilnoj provjeri, otkrivaju mogućnosti manipuliranja vibracijama i energijama, temeljenim na načelima drevnih astroloških, magijskih i hermetičkih spoznaja, a koristeći se pritom profinjenim rječnikom simbola. Polazeći tako od izjave Sola LeWitta, moramo se složiti kako su umjetnici prije svega mistici! Maja to potvrđuje ispreplićući (meta)fiziku i simboliku primordijalnog svjetla sazdanog od svih elemenata, njegov iscjeljujući karakter i uvjetovanost svega oko nas svetim astrološkim zakonitostima. Neukrotiva energija Helios-Apolona, kao Nepobjedivog Sunca, i više nego snažno osjeća se i prenosi zaustavljenim tragovima svjetla (čak i na površini mora), jer iz svjetlosti (Božje riječi), piše Hermes Trismegistos, nastalo je djelovanje, iz djelovanja kretanje, a iz kretanja toplina. Prema Jakobu Böhmeu, kasnorenesansnom filozofu i mistiku, sljedniku Paracelsusa, svjetlost je nastala iz vatre, a vatra je bolna, dok je svjetlost umiljata, blaga i plodna. Ta božanska svjetlost buđenje je želje i ostvarena ljubav, nakon što čovjek prođe kroz pročišćenje vatrom. Upravo takvo razmatranje mistike Sunca (ali i Mjeseca = Lune = 81 = ALIM), zabilježeno na sljedovima uglavnom apstraktnih vizualnih obrazaca, vodi prema metafizičkoj biti kompleksne izložbene cjeline (čiji su ovom prigodom predstavljeni segmenti tek manji dio) – magiji samoiscjeljenja, i to jedino mogućoj uz svesrdnu naklonost planeta. No unatoč tome što se odabrana Majina djela – Mind I i II – referiraju izravno na element vode i načelo njegove protočnosti, prikažemo li ga u negativu p(r)obuđena je izravna aluzija na moždane sinapse koje u trenutku povezivanja stvaraju bljesak – svjetlost samu, tj. svijest! Igorovo razmatranje svjetla, međutim, ne ide u smjeru istraživanja njime potaknute transmutacije (umjetnik = svećenik), već pomnog razlaganja njegovih stvaralačkih potencijala, jer postoji samo jedan (pra)izvor iz kojeg je sve stvoreno – Master Of Light – baš svi principi: etera, vatre, zraka, vode i zemlje. A AKAŠA ili eter uzrok je postanka svih elemenata, s time da je iz njega prvi izašao, smatraju drevni spisi, upravo princip vatre, čije su osobine toplina i širenje, pa su na početku svega stvorenog morali biti vatra i svjetlost (nezamislive jedna bez druge), što je i u biblijskom rukopisu zabilježeno geslom Fiat Lux (Neka bude svjetlo!). Takvo mistično promišljanje praizvora i svih njegovih projekcija (elemenata), jedinstvo atoma i zvijezda po hermetičkom načelu sve u svemu, uvode u novo Poglavlje u kojem mikrokozmos, sada počinje izazivati makrokozmos.

 

III. poglavlje: Krug je (konačno) zatvoren!

 

Poglavlje je to dodijeljeno Lei Čeč (crtež, kolaž i fotografija) čije kreacije, također na tragu (neo)ekspresionizma, ali bitno reducirane ekstatičnosti, svjedoče pomnom analiziranju svega osobnog, drugim riječima intimnoj kozmogoniji, u kojoj filozofija (iliti teologija) elemenata Maje i Igora ustupa mjesto seciranju akcija i postupaka što vitalnim čine jedan u isto vrijeme, jungovski shvaćeno, jedinstven, a opet univerzalan mikrokozmos. Sukobljavanjem kontemplativnog crteža prepunog vibracije i fotografske matrice, točnije projekcije podsvjesnog i apstraktnog, te materijalizacije svjesnog i realnog, evocira se znanje o samom sadržaju, esenciji mikrokozmosa (što je donekle potencirano i dimenzijama radova) – sintezi ovo i onostranog, Svjetlosti i Tame, Duha i Tijela, a čije su vječne energije, neizmjerne gustoće, spremne za novi stvaralački izazov! (Igor Gržetić)

 

Katalog: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20

 

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Postav izložbe K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20, Galerija Juraj Klović, Rijeka

Više... | Read more