Igor Gržetić

RSS

Najnovije | Latest




MediaCraft (Mediologija + BitchCraft)

Uncategorized

Galerija Juraj Klović, Rijeka, 11. – 25. siječnja 2018.

Unutar jedne izložbe Igor Gržetić predstavlja dvije zaokružene cjeline, dva koncepta svojih radova naziva: MEDIOLOGIJA i BITCHCRAFT. Cjelinu Mediologija karakteriziraju računalno-grafički eksperimenti (kompjutorska grafika, kolaž, reciklaža, fotografija, multimedija), koji  imaju alkemijski karakter, put stvaranja poruke koja je osobna za svakog od nas, ujedno upozoravajući na socijalnu, fetišističku tematiku i manipulaciju medija istinom.

Koristeći više ideja prikaza raznih vizualnih medija; filma, fotografija, autor uzima jedan uvećani čisti dio kadra ili fotografije, pridružuje mu drugi kadar i tako dalje sve do višeslojnog gotovo kaotičnog prikaza kompletne neprepoznatljivosti radnje. Slaže vrlo izazovne materijale pornografskog, internetskog sadržaja koji opisuju ljudska ponašanja, animalna seksualna uzbuđenja, fetišizam, želju za moći, dominacijom ili pak kompletnim prepuštanjem u ulozi žrtve. Time potiče znatiželju promatrača i traži reakciju na njegov kod u koji nas uvodi. Reakcija je za svakog od nas drugačija i može biti fizička ili psihološka, ugodna ili neugodna, jer radovi vizualno komuniciraju aktivirajući našu percepciju, tražeći našu svijest i podsvijest da se gledajući uključi i stvori nova značenja.

Igorovi mediji (kombinacije medija) pokazuju veliku mogućnost medijske manipulacije i redizajniranja istine. Možemo ih shvaćati kao materijalnu društvenu praksu i kao kompjuterizaciju društva, ali istodobno oni nisu samo sredstvo ili alat, već stvaraju sam okoliš u kojem žive protagonisti iz raznih kadrova i s kojima i mi možemo komunicirati.  Tu se postavljaju pitanja živimo li već kompletno u medijskoj manipulaciji? Gdje se tijekom dana najviše nalazimo? U onome što zovemo stvarnost ili u medijskoj stvarnosti? Želimo li živjeti laž ili nas zabavlja odgonetavati je? Koliko si priznajemo medijske ovisnosti i koliko smo seksualno (za)otvoreni kao društvo? Imamo li jednu osobnost ili smo toliko fragmentirani kao i slike koje autor preklapa i multiplicira stvarajući za nas okoliš. Možemo li spojiti svoje fragmente u cjelinu, pronaći razlog zašto smo dio sebe odbacili ili imamo jedno ili više ekstremnih lica/istina o sebi.

Upozoravajući na suvremenu medijsku manipulaciju osjetilima i na kraju uvodeći nas u njegov svijet manipulacije, uz igru s geometrijskim grafičkim i kolorističkim dizajnom, te simboličnim obilježavanjem radova, autor nas opominje na bitne stavke socijalne i fetišističke tematike, a u drugoj cjelini BitchCraft otvara i feminističku tematiku.

Spajajući dva pojma kojima se opisuje ženski rod; Bitch i Witch, upravo kroz feminizam, autor se nastavlja baviti pobijanjem granica društvene uvjetovanosti. Ovi pojmovi imaju realno negativne i pozitivne konotacije, te transformaciju značenja kroz povijest; (ubijanje žena pod crkvenim progonom Vještica i suvremeni neopaganizam, wiccansku privrženost prirodi i ekološki aktivizam) ili značenje riječi Kurva u današnjem slengu između emancipiranih žena, feministkinja, transseksualaca, kao hrabrog i jasnog izražavanja svojih želja i dokazivanja moći. Iako i muškarac ima svoj teret, ženski rod služi autoru idealno za primjer nametnutih normi o tome što je ispravno i društveno prihvatljivo, a što nije ispravno misliti, izražavati, željeti, te kako ispravno osjećati. Neshvaćenost žene kao kompletnog bića (rodna diskriminacija) i danas u nekim sredinama proizlazi iz religioznih i društvenih postulata, od običnog mjerenja drugačijeg ponašanja (opet njen PMS) i potplaćenosti pri obavljanju istih funkcija, do zabrane pristupa u prostoru religijskog okupljanja i oštrih zakonskih restrikcija, te dopuštenih fizičkih sankcija za korekciju ponašanja poput upravljanja životinjama.

U svojim radovima Igor intrigantno i suptilno kombinira razne detalje pin-up, burlesque, SM, bondage ikona s fotografijama i simbolima vezanim uz mistično, magijsko, okultno. Grafike tako ne samo da tematiziraju seksualno oslobođenje žena, u prošlosti kao inferiornog spola u mnogočemu ne priznatog od strane muškaraca, već tematiziraju i odaju priznanje i suvremenoj mističnosti žene i gotovo magijskoj jačini njene individue, u doba pretjerane seksualne medijske eksponacije ženskog tijela putem kojeg se utječe na društvo u cjelini.

Obadvije cjeline popraćene su i kroz medij riječi, poezijom Vedrane Valenčić. Za svaki koncept zasebno, izvučeni su prema Igorovoj tematici unutrašnji, vanjski procesi i metamorfoze trojstva uma (misaonog), tijela (osjetilnog) i duha (meditativnog). Kod BitchCraft poezije umjetnica govori isključivo o ženskom iskustvu. Igor Gržetić se poigrava grafičkim dizajnom printa stihova i stavljanjem riječi i simbola u koegzistenciju, te dobiva svojevrsne poetične mobile u prostoru kao prateće poetske akcente njegovog simulakruma zbilje, u smislu refleksije na stvarnost i hommage-a svim ženama. [Vedrana Valnečić]

Kataloga: MediaCraft

 

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

 

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav (poezija Vedrane Valenčić)

MediaCraft, Rijeka, postav (poezija Vedrane Valenčić)

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, katalozi

MediaCraft, Rijeka, katalozi

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, postav

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

MediaCraft, Rijeka, s otvorenja

 

Više... | Read more

U Galeriji Juraj Klović otvara se izložba MediaCraft Igora Gržetića

Uncategorized

Izložba MediaCraft Igora Gržetića bit će otvorena u Galeriji Juraj Klović od 11. do 25. siječnja, u organizaciji HDLU-a Rijeka.

Kako je napisala kustosica Vedrana Valenčić, unutar jedne izložbe Gržetić predstavlja dvije zaokružene cjeline, dva koncepta svojih radova pod nazivima Mediologija i Bitchcraft. Cjelinu Mediologija karakteriziraju računalno-grafički eksperimenti (kompjutorska grafika, kolaž, reciklaža, fotografija, multimedija), koji imaju alkemijski karakter, put stvaranja poruke koja je osobna za svakog od nas, ujedno upozoravajući na socijalnu, fetišističku tematiku i manipulaciju medija istinom.

U drugoj cjelini BitchCraf autor otvara feminističku problematiku. Spajajući dva pojma kojima se opisuje ženski rod – Bitch i Witch – upravo kroz feminizam umjetnik se nastavlja baviti pobijanjem granica društvene uvjetovanosti.

Ovi pojmovi imaju realno negativne i pozitivne konotacije, te transformaciju značenja kroz povijest – ubijanje žena pod crkvenim progonom vještica i suvremeni neopoganizam ili značenje riječi kurva u današnjem slengu između emancipiranih žena, feministkinja, transseksualaca, kao hrabrog i jasnog izražavanja svojih želja i dokazivanja moći. Iako i muškarac ima svoj teret, ženski rod služi autoru za primjer nametnutih normi o tome što je ispravno i društveno prihvatljivo.

Igor Gržetić, BitchHunt

MediaCraft: Dio ciklusa BitchHunt

Igor Gržetić, BitchCraft 1

MediaCraft: Dio ciklusa BitchCraft 1

Igor Gržetić, BitchCraft 1

MediaCraft: Dio ciklusa BitchCraft 1 BitchCraft 1

Igor Gržetić | Mediologija

MediaCraft: Dio ciklusa Mediologija 2

Mediologija: medij 5, 2013. - 2014.

MediaCraft: Dio ciklusa Mediologija 4

Igor Gržetić, BitchCraft 3

MediaCraft: BitchCraft 3

Više... | Read more

MediaCraft: Poziv!

Uncategorized

Pozivnica: MediaCraft

Pozivnica: MediaCraft

Više... | Read more

MediaCraft: Poziv!

Uncategorized

MediaCraft: Pozivnica

Pozivnica: MediaCraft

Više... | Read more

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E. u Zagrebu i Varaždinu

Uncategorized

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Metafizika i magija podrijetla i razvoja univezruma ili Od (univerzalnog) makro do (osobnog) mikrokozmosa… i natrag

  • Galerija Pikto, Zagreb, 08. – 15. svibnja 2018.
  • Galerijski centar Varaždin, Varaždin, 19. srpnja – 01. kolovoza 2018.

Kozmološki sistem i K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.

Kozmološki sistem, vodeći se zapažanjem estetičara Miška Šuvakovića, predstavlja metamitološki, simbolički i arhetipski model svemira koji umjetnik ili stvara i materijalizira svojom kreacijom ili istražuje kao oblik simboličke prakse specifične kulture i civilizacije ili pak dovodi do preobražaja koristeći magijske, alkemijske i ritualne postupke kako bi izazvao novi kozmički poredak. Sama (likovna) kreacija tako počinje ostvarivati potencijal otkrivanja povezanosti likovnog sistema, stvralačkog procesa, konceptualističkih zamisli (i oblika ponašanja umjetnika) te simbola koji se tiču makrokozmičkih i mikrokozmičkih, ali i kozmičkih pojava, uopće. Projekt K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., koji demonstrira interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje suvremenih vizualnih praksi i konceptualnih strategija petero okupljenih umjetnika – Lene Franolić, Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč – u formi izložbe nudi spektar različitih, ali međusobno povezanih primarno vizualnih (slika, crtež, kolaž, fotografija, računalna grafika, video), ali i tekstovnih (poezija) promišljanja o kozmogonijskim idejama i teorijama, u smislu (meta)fizike i teologije podrijetla i razvoja univerzuma uglavnom svedenog na arhetipsku matricu. A svatko tko, posredstvom bilo koje umjetnosti, tumači Yves Klein, donosi i predstavlja kozmos mora stvarno zakoračiti u njega, vodeći se pritom svojim umjetničkim sredstvima i individualnom snagom. I dok Lena Franolić i Vedrana Valenčić, vlastiti mikrokozmos razvijaju u njegov antipod (koji to nije) = makrokozmos stvarajući osobnu (i intimnu) pripovijest o podrijetlu ili pak stvaranju, kao osobnu (i intimnu) mitologiju, Maja Radešić i Igor Gržetić, fokusirani su na astrološke, magijske i alkemijske procese kojima je moguća manipulacija kozmičkim zakonitostima, oslanjajući se pritom na simboliku svetog i iscjeljujućeg svjetla – Sunca i/ili Mjeseca. Lea Čeč, vodeći se procesom reverzibilnim onim Lene Franolić i Vedrane Valenčić, snažne makrokozmičke sile prevodi isključivo u pomirljivije mikrozomčke, bivajući koncentrirana na u isto vrijeme univerzalne i individualne akcije.

I. poglavlje: Stvarajući kozmos

Kreacije Lene Franolić (slike i crteži) i Vedrane Valenčić (fotografije, video, poezija), obzirom na stvaralački pristup, zanimljivo je isprva povezati s dvama modernističkim pravcima koji su uspješno projicirani i u period postmoderne – (neo)ekspresionizam i (neo)simbolizam. Ekspresionizam zato što je stvaralački proces temeljen na mehanizmu automatizma, odnosno na materijaliziranje neprekinutih sljedova misli (Lena) ili doslovno prenošenje – zapisivanje slučajno detektiranih, a potom i uhvaćenih energetskih struktura (Vedrana) u likovni ili tekstovni medij, dok je simbolizmu bliska ikonologija, kao misao projicirana i sačuvana u ikonografskoj strukturi rada. Upravo takvo istraživanje osobnih likovnih geneza uvodi u teoriju mimezisa prema kojoj je zadaća kreiranja u neki od medija prenijeti stvarnost onakvom kakva ona jest. Međutim, suvremena teorija zamjedbe je mimezis u cijelosti odbacila, jer naš vidni aparat svijet ne vidi onakvim kakav on u svojoj biti jest, što znači da je nemoguća i njegova istinita likovna meterijalizacija. Dokidanje mimezisa, dokinulo je i razliku između apstrakcije i realizma, što na nekoliko razina (svjesno ili nesvjesno) problematiziraju, i Lenina, i Vedranina djela. No, dok se apstrakcija uglavnom komunicira na prvu, realizam postaje dostupan tematskom analizom, jer radi se o vizualizacijama – evokacijama konkretnih, ali ipak često neuhvatljivih segmenata stvarnosti poput energija, emocija ili simbola, često shvaćanih u njihovoj (duboko)mističnoj biti. Ikonografija je to koja upućuje na jedinstvene mikrokozmičke teme, a kako znamo da su one neraskidivo povezane s makrokozmosom, slijedeći drevnu hermetičku misao (kako gore, tako i dolje; drugim riječima kako gore tako i u nama), ne iznenađuje njihova brza preobrazba, doslovce pred očima promatrača, u sasvim realistične kozmogonijske pejzaže što prenose vizije stvaranja jednog novog univerzuma, a prema tome i posve novih mitologija, potvrđujući, još jednom, ideju kako je upravo čovjek (kao projekcija Kreatora samog) zastao negdje na polovici puta između ta dva svijeta – mikro i makrokozmičkog. A taj mu zasad zavidan položaj, ako se na vrijeme osvijesti, dozvoljava spretno manipuliranje moćnim energijama atoma i zvijezda.

II. poglavlje: Astrološke i magijske kronike

Radovi Maje Radešić (fotografije i računalne grafike) i Igora Gržetića (također fotografije i računalne grafike), nakon uspostave osobnih univerzuma, kao varijacije mističnog konceptualizma, u smislu potpune (Maja) ili pak djelomične (Igor) dematerijalizacije umjetničkog objekta što u cijelosti izmiče bilo kakvoj osjetilnoj provjeri, otkrivaju mogućnosti manipuliranja vibracijama i energijama, temeljenim na načelima drevnih atroloških, magijskih i hermetičkih spoznaja, a koristeći se pritom profinjenim riječnikom simbola. Polazeći tako od izjave Sola LeWitta, moramo se složiti kako su umjetnici prije svega mistici! Maja to potvrđuje ispreplićući (meta)fiziku i simboliku primordijalnog svjetla sazdanog od svih elemenata, njegov iscjeljujući karakter i uvjetovanost svega oko nas svetim astrološkim zakonitostima. Neukrotiva energija Helios-Apolona, kao Nepobjedivog Sunca, i više nego snažno osjeća se i prenosi zaustavljenim tragovima svjetla (čak i na površini mora), jer iz svjetlosti (Božje rječi), piše Hermes Trismegistos, nastalo je djelovanje, iz djelovanja kretanje, a iz kretanja toplina. Prema Jakobu Böhmeu, kasnorenesansnom filozofu i mistiku, sljedniku Paracelsusa, svjetlost je nastala iz vatre, a vatra je bolna, dok je svjetlost umiljata, blaga i plodna. Ta božanska svjetlost buđenje je želje i ostvarena ljubav, nakon što čovjek prođe kroz pročišćenje vatrom. Upravo takvo razmatranje mistike Sunca (ali i Mjeseca = Lune = 81 = ALIM), zabilježeno na sljedovima uglavnom apstraktnih vizualnih obrazaca, vodi prema metafizičkoj biti kompleksne izložbene cjeline (čiji su predstavljeni segmenti tek njen manji dio) – magiji samoiscjeljenja, i to jedino mogućoj uz svesrdnu naklonost planeta. Iako se odabrana Majina djela – Mind I i II – referiraju izravno na element vode i načelo njezine protočnosti, prikažemo li je u negativu p(r)obuđena je izravna aluzija na moždane sinapse koje u trenutku povezivanja stvaraju bljesak – svjetlost samu, tj. svijest! Igorovo razmatranje svjetla, međutim, ne ide u smjeru istraživanja njime potaknute transmutacije (umjetnik = svećenik), već pomnog razlaganja njegovih stvaralačkih potencijala, jer postoji samo jedan (pra)izvor iz kojeg je sve stvoreno – Master Of Light – baš svi principi: etera, vatre, zraka, vode i zemlje. A AKAŠA ili eter uzrok je postanka svih elemenata, s time da je iz njega prvi izašao, smatraju drevni spisi, upravo princip vatre, čije su osobine toplina i širenje, pa su na početku svega stvorenog morali biti vatra i svjetlost (nezamislive jedna bez druge), što je i u biblijskom rukopisu zabilježeno geslom Fiat Lux (Neka bude svjetlo!). Takvo mistično promišljanje praizvora i svih njegovih projekcija (elemenata), jedinstvo atoma i zvjezda po hermetičkom načelu sve u svemu, uvode u novo Poglavlje u kojem mikrokozmos, sada počinje izazivati makrokozmos.

III. poglavlje: Krug je (konačno) zatvoren!

Poglavlje je dodijeljeno Lei Čeč (crteži, kolaži, fotografije) čije kreacije, također na tragu (neo)ekspresionizma, ali bitno reducirane ekstatičnosti, svjedoče pomnom analiziranju svega osobnog, drugim riječima intimnoj kozmogoniji, u kojoj filozofija (iliti teologija) elemenata Maje i Igora ustupa mjesto seciranju akcija i postupaka što vitalnim čine jedan, u isto vrijeme, jungovski shvaćeno, jedinstven, a opet univerzalan mikrokozmos. Sukobljavanjem kontemplativnog crteža prepunog vibracije i fotografske matrice, točnije projekcije podsvjesnog i apstraktong, te materijalizacije svjesnog i realnog, evocira se znanje o samom sadržaju, esenciji mikrokozmosa (što je donekle potencirano i dimenzijama radova) – sintezi ovo i onostranog, Svjetlosti i Tame, Duha i Tijela, a čije su vječne energije, neizmjerne gustoće, spremne za novi stvaralački izazov! [Igor Gržetić]

Katalog: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.

 

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s)

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Zagreb, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., Zagreb, otvorenje izložbe

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., Zagreb, otvorenje izložbe

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., Zagreb, otvorenje izložbe

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., Zagreb, otvorenje izložbe

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Varaždin, dio postava

K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Master Of Light And His Projection(s), Varaždin, dio postava

Više... | Read more

Komunicirajmo baštinu: Krčki umjetnici gostovali u Rockenhausenu

Uncategorized

U zajedničkoj organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, Grada Rockenhausena i Muzeja Pachen, u kompleksu spomenute ustanove poznate po vrijednoj zbirci europske moderne, kao centralni sadržaj projekta međunarodne kulturne suradnje uspostavljene na relaciji Hrvatska – Njemačka, 11. svibnja 2018. godine, otvorena je izložba Komunicirajmo baštinu.

Ovaj nagrađivani projekt, koji je još 2012. godine svoju premijeru imao u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, objedinjuje četiri različita, ali ipak međusobno povezana izložbena segmenta u čijoj biti nailazimo na igru s tradicijom, iako uz krajnje specifične manifestacije. Različitih generacija i profesija kroz različite medije okupljeni autori stvorili su zaista jedinstven poliptih inspiriran motivima krčke povijesne i tradicijske baštine. Vrsni hrvatski brodomaketar Željko Skomeršić ovom se prilikom predstavio postavom Ploviti se mora koji objedinjuje šest minuciozno izrađenih maketa brodova među kojima posebno mjesto zauzimaju one vezane uz europsku maritimnu povijest. Sabina Barbiš i Mario Depicolzuane demonstrirali su dizajnersko-istraživački projekt Zlatne i srebrne točke – vizualizacija pučke glazbe otoka Krka koji integrira suvremeni jezik vizualnih komunikacija i tradicijsku baštinu, bazirajući se pritom na transkripciji jedinstvenog tonskog sustava dvoglasja tijesnih intervala. Njihovo istraživanje započeo je 2010., kolidiravši s uvrštavanjem dvoglasja tijesnih intervala na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Saša Lončarić, samozatajan akademski slikar, vrsni akvarelista, ciklusom Tišine, pored svojih koloristički bogatih akvarela, predstavio se i jedinstvenim likovnim medijem – vinorelom, tehnikom crtanja vinom nastalom na obalama Mediterana krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Naime, nedostatak boja, odnosno njihova skupoća doveli su tada do slikanja pigmentom crvenih vina. Izložbeno-istraživačkim projektom Novi Rorschach Igora Gržetića tako je uhvaćena gradacija od potpune posvećenosti tradiciji, preko različitih evaluacija iste, pa sve do predstavljanja individualnosti koja je barem po načelu društvenog testa njezin nastavak, točnije njezina budućnost. Sve navedeno demonstrira činjenicu kako se baština može različito komunicirati, a bili toga svjesni ili ne, komunikacija (na relaciji tradicija – umjetnik – tradicija – promatrač) neupitno postoji.

Izložbu, koja je ostala otvorena sve do 08. lipnja, zajednički su otvorili ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić i gradonačelnik Rockenhausena Karl-Heinz Seebald.

Ovom izložbom, istakla je Parentić, složen je mozaik s kojim smo htjeli ispričati priču o nama i našoj baštini, odnosno kojim smo svoju prošlost željeli interpretirati u sadašnjosti, ali za budućnost. Stoga, iznimna nam je čast u Muzeju Pachen, u gradu Rockenhausenu, gradu naših prijatelja, predstaviti autentično povijesno nasljeđe ispričano vizijama krčkih autora, i to Saše Lončarića, Sabine Barbiš, Marija Depicolzuanea, Željka Skomeršića i Igora Gržetića. Saša, inače izniman slikar, dodaje Parentić, svojim akvarelima i vinorelima na hiperrealističan i iznimno kontemplativan način interpretirao je sve ono što nas određuje kao ljude otočnog podneblja. Sabina i Mario krajnje inovativno pozabavili su se jednim od naših najstarijih nasljeđa – onim glazbenim – materijaliziravši dvoglasje tijesnih intervala, dok je Željku maketama povijesnih brodova pošlo za rukom prikazati svu ljepotu života ljudi s mora. Igor, vizualni umjetnik, po vokaciji grafičar, svojim novomedijskim kreacijama, primarno računalnim grafikama i fotografskim eksperimentima, pozabavio se pitanjem istinitosti svakog vizualnog obrasca, jer ono što je prikazano, ono što na nekoj slici vidimo, ne može odgovarati fizičkoj istini, već predstavlja naučen i vizualnom komuniciranju svojstven sustav znakova. Dakle, što li smo kadri vidjeti? San ili javu? Život ili snoviđenje? Prošlost ili budućnost, zaključila je naposljetku Parentić.

Izložbu Komunicirajmo baštinu pratio je bogato opremljen, dvojezični katalog, u kojem recenziju potpisuje Milica Žužić. Financijsku podršku projektu osigurali su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk, Turistička zajednica Grada Krka i Grad Rockenhausen.

Katalog: Komunicirajmo baštinu

 

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu: Novi Rorschach, Muzej Pachen, postav

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Komunicirajmo baštinu, Muzej Pachen, otvorenje izložbe

Više... | Read more

Kritičar bira: U Galeriji Juraj Klović otvorena izložba HDLU-a Rijeka

Uncategorized

U Galeriji Juraj Klović sinoć je otvorena tradicionalna skupna izložba članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka iz ciklusa Kritičar bira. Kritičar je ovoga puta povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže, a on je temom pod naslovom Djelo u procjepu – poticaj dijalogu okupio osamnaest autorica i autora i odabrao njihove radove.

Komunikativni potencijal likovnoga djela, kao i svakoga drugog umjetničkog ostvarenja, nositelj je njegove vrijednosti, pravi pokazatelj značenja koje mu pridajemo. Taj potencijal ne može opstojati sam za sebe, on je u izravnoj svezi s kvalitetom izvedbe konkretnoga djela, s kontekstom koji ga uvjetuje, ali kojega i on sam stvara. U tom smislu, zanimljivo je razmotriti kako sami umjetnici pristupaju komunikacijskom aspektu svoga rada… stoji u najavi izložbe.

Umjetnička djela kao osobiti vizualni jezik pozivaju na čitanje. Promotrimo u kojoj mjeri autori vrednuju vlastiti izraz – kojim nam prenose svoje doživljaje – kao komunikacijski modus. Je li im važan ili je zadovoljenje stvaralačke potrebe (one unutarnje prisile koja ne brine o recepciji promatrača) ujedno i dovoljno ispunjenje?

S druge strane, prevelika briga o prihvaćanju može dovesti do podilaženja publici, ujedno i do snižavanja kriterija. Ukoliko je relacija s iskustvima promatrača izostala, djelo vjerojatno neće biti shvaćeno, a ukoliko je odnos prema temi banalan, nepoticajan, ono neće pobuđivati interes, naprosto neće biti zanimljivo – piše između ostaloga autor Nikola Albaneže u predgovoru kataloga izložbe.

Za ovu izložbu odabrani radovi posjeduju, po mom mišljenju, kombinaciju hermetičnosti (primjerice, oni Đanina Božića, Igora Gržetića, Ivica Nikolac) i lake prijemčivosti (Mirjana Marušić Gorska), zatim originalnosti i očuđenja (Ana Grubić, Želimir Hladnik), snažne emotivnosti (Morena Kvaternik), i suptilne, u znak kondenzirane osjećajnosti (Ljiljana Barković), izravne i slojevite kontekstualizacije (Yasna Skorup Krneta, Branko Lenić, Lea Čeč), izvedbene rukopisne i kompozicijske vještine (Dražen Filipović Pegla, Sanja Ipšić Randić) te oblikovne samosvojnosti (Jasna Bogdanović, Jelena Cetinja Vukelić), ironijskoga odmaka (Zdravko Milić, Željko Kranjčević Winter) i izravnoga humora (Saša Jantolek) – dakako, u raznim omjerima – koja ih čini kvalitetnim primjerima uspješne likovne komunikacije, a ona, ne smijemo zaboraviti, podjednako ovisi i o drugoj strani; o recipijentima koji svojim čitanjem/razumijevanjem moraju dopuniti inicijalnu višeznačnost ponuđenih ostvarenja – zaključuje Nikola Albaneže.

Katalog: Kritičar bira: Djelo u procjepu – poticaj dijalogu

 

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

Kritičar bira: Djelo u procjepu, postav

BitchCraft 3

BitchCraft 3

Više... | Read more

Kritičar bira: Djelo u procjepu – poticaj dijalogu

Uncategorized

Autor: Nikola Albaneže

Mjesto: Galerija Juraj Klović, Rijeka

Otvorenje: petak, 28. srpnja 2017. u 20 sati

Komunikativni potencijal likovnoga djela, kao i svakoga drugog umjetničkog ostvarenja, nositelj je njegove vrijednosti, pravi pokazatelj značenja koje mu pridajemo. Dakako da taj potencijal ne može opstojati sam za sebe, on je u izravnoj svezi s kvalitetom izvedbe konkretnoga djela, s kontekstom koji ga uvjetuje, ali kojega i on sam stvara. U tom smislu, zanimljivo je razmotriti kako sami umjetnici pristupaju komunikacijskom aspektu svoga rada; Naime, premda nije nužno da autor iskaže svoje namjere, razmišljanja, poticaje itd., (deklarativno u obliku artist statementa) eda bi djelo bilo intrigantno i pobuđivalo komunikaciju, ipak nam autorska verbalna izjava dopunjuje perceptivni doživljaj.

Nerijetko se, u nastojanju tumačenja likovnoga, u širem smislu vizualnoga djela, poseže za analogijom s jezikom te možemo čuti kako je „određeni umjetnik stvorio/koristio taj jezik“ ili se govori o „jeziku toga djela“. Tu se otvara pitanje originalnosti koja nije oduvijek bila jednako važan sastojak umjetničkoga stvaranja; dovoljno je prisjetiti se onih razdoblja u kojima je slijeđenje određenih kanona bivalo u većoj ili manjoj mjeri zadanim okvirom. Postupno se izdvojivši u povijesnoj dijakroniji, a napose unutar zapadnoga civilizacijskog kruga, imperativ originalnosti svoj je vrhunac doživio s modernizmom. Tada je uspostavljena, a zatim i nametnuta, takva koncepcija kreativnosti u kojoj je mjesta bilo samo za apsolutno individualnoga stvaraoca koji ne priznaje nikakve škole ni stilove (što ne znači da ne priznaje pokrete, odnosno diktat mode). Romantičarsko, kao i svako prethodno, stremljenje originalnosti bilo je tada (u vrijeme modernizma) nadvladano utoliko što se je proširilo do mjere neusporedivosti dvaju rukopisa. Naime, dosljedna implikacija takvoga stava je zaključak kako svaki umjetnik nužno mora stvoriti ne samo svoj jezik, nego dapače svoj jedinstveni umjetnički sustav. Međutim, takvo inzistiranje na apsolutnoj originalnosti može dovesti do poteškoća u razumijevanju. No dočekali smo i vrijeme kada originalnost, barem ne u oblikovnome smislu, više nije toliko snažan imperativ. Sada nam, moguće je, zbog toga prijeti dosada. Pa ipak, a možda baš zbog toga, kada u post-modernim stanjima uočavamo reference prema ranijim ostvarenjima, ona su u pravilu – otvorenije ili prikrivenije – predstavljena u ironijskome ključu. Je li moguće izaći iz takvoga odnosa, izraziti se afirmativno, bez subverzivnosti, i pritom zadržati samostalnost, kreativni integritet? Ili je naše okruženje, suvremeno nam društvo, toliko ispunjeno negativnostima da nužno i komentar, odnosno refleksija na nj zadržavaju opozicijsku distancu?

Umjetnička djela kao osobiti vizualni jezik pozivaju na čitanje. Promotrimo u kojoj mjeri autori vrednuju vlastiti izraz – kojim nam prenose svoje doživljaje, refleksije stvarnosti, potrebe, transcendenciju itd. – kao komunikacijski modus? Je li im važan ili je zadovoljenje stvaralačke potrebe (one unutarnje prisile koja ne brine o recepciji druge strane – promatrača) ujedno i dovoljno ispunjenje? S druge strane, prevelika briga o prihvaćanju može dovesti do podilaženja publici, ujedno i do snižavanja kriterija. Problematiziranje te ravnoteže – pitanje hermetičnosti (primjerice, radovi Đanina Božića, Igora Gržetića, Ivica Nikolac), s jedne strane, i lake prijemčivosti (Mirjana Marušić Gorska), s druge – ponovno je ništa drugo nego komunikacijski problem. Konkretno, ukoliko je relacija s iskustvima promatrača izostala, djelo vjerojatno neće biti shvaćeno, a ukoliko je odnos prema temi banalan, nepoticajan, ono neće pobuđivati interes, naprosto neće biti zanimljivo.

Za ovu izložbu odabrani radovi posjeduju, po mom mišljenju, upravo takvu kombinaciju originalnosti i očuđenja (Ana Grubić, Želimir Hladnik), snažne emotivnosti (Morena Kvaternik), i suptilne, u znak kondenzirane osjećajnosti (Ljiljana Barković), izravne i slojevite kontekstualizacije (Yasna Skorup Krneta, Branko Lenić, Lea Čeč), izvedbene rukopisne i kompozicijske vještine (Dražen Filipović Pegla, Sanja Ipšić Randić) te oblikovne samosvojnosti (Jasna Bogdanović, Jelena Cetinja Vukelić), ironijskoga odmaka (Zdravko Milić, Željko Kranjčević Winter) i izravnoga humora (Saša Jantolek) – dakako, u raznim omjerima – koja ih čini kvalitetnim primjerima uspješne likovne komunikacije, a ona, ne smijemo zaboraviti, podjednako ovisi i o drugoj strani; o recipijentima koji svojim čitanjem/razumijevanjem moraju dopuniti inicijalnu višeznačnost ponuđenih ostvarenja.

BitchCraft 3

BitchCraft 3

BitchCraft 3

BitchCraft 3

BitchCraft 3

BitchCraft 3

Više... | Read more

/’fu:bar/ expo – drugo izdanje glitch art izložbe u zagrebačkoj Galeriji Siva

Uncategorized

Drugo izdanje /’fu:bar/expo-a – izložbe glitch umjetnosti, između 19. i 23. rujna 2016. godine postavljene u zagrebačkoj Galeriji Siva (AKC Medika), okupilo je međunarodno aktivnu ekipu autora koji imaju različite pristupe području istraživanja greške. Postavom je tako predstavljen širok spektar glitch metoda i tehnika, zabilježenih i prikazanih u obliku digitalnog ispisa, projekcija, web prostora, te video i audio djela.

Inače, /’fu:bar/ kao platforma okuplja autore koji dolaze iz različitih praksi i područja djelovanja, a što ih veže tematika primjene greške, kao rješenja za izražavanje umjetničkih, ideoloških i programerskih pozicija putem analitičkog, tehničkog i estetskog pristupa digitalnoj umjetnosti.

 

/'fu:bar/ expo - glitch art izložba

/'fu:bar/ expo - glitch art izložba

/'fu:bar/ expo - glitch art izložba

/'fu:bar/ expo - glitch art izložba

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

/'fu:bar/ expo - postav, 2016.

Mediology 2, cycle

Mediology 2, dio ciklusa

Mediology 2, cycle

Mediology 2, dio ciklusa

Mediology 2, cycle

Mediology 2, dio ciklusa

Mediology 2, cycle

Mediology 2, dio ciklusa

Više... | Read more

Predstavljenja Preklapanja Andree Staničić i Igora Gržetića

Uncategorized

U Galeriji Decumanus, u režiji Centra za kulturu Grada Krka, 10. lipnja 2016. godine, kao posljednji program u okviru proslave Dana grana, otvorena je izložba eksperimentalnih grafika, fotografija, slika, kolaža i instalacija dvoje krčkih autora mlađe generacije Andree Staničić i Igora Gržetića, po vokaciji grafičara. Riječ je ujedno o kustoškom projektu povjesničarke umjetnosti Višnje Slavice Gabout U kontrapunktu (ex Media Connexa), kojim se svake godine u krčkoj galeriji zajednički predstavljaju autori (na prvi ili drugi pogled) srodnih senzibiliteta, pristupa ili shvaćanja, što znači da su se dosad u sklopu te likovno-teorijske inicijative javnosti predstavili najprije Ruža Hodak i Damir Brčić, Diskurs 1: Meki volumeni i oprostoreni crteži (2013.), a potom Alma Dujmović i Boris Roce, Diskurs 2: Strukture – vizualni i opipni taktilizam (2014.), da bi nakon jednogodišnje pauze i svojevrsne redefinicije projekt bio nastavljen izložbom Andree Staničić i Igora Gržetića, Diskurs 3: Preklapanja, združujući pritom dva temom (konceptom) razdvojena ciklusa Između svjetova i BitchCraft.

Pozivnica: U kontrapunktu: Preklapanja

Izložbu su pred punim auditorijem Galerije Decumanus, pored autora, zajednički otvorili Maja Parentić, ravnateljica krčkog Centra za kulturu, Višnja Slavica Gabout, kustosica izložbe i Darijo Vasilić, krčki gradonačelnik.

Projekt U kontrapunktu, uvodi Gabout, zamišljen je kao problemski koncept, u kojem se sučeljavanjem i združivanjem radova dvaju autora propituju efekti međusobnog djelovanja različitih medija i disciplina, različitih priča i izričaja. Autori na prvi pogled nekompatibilnih pristupa i poetika stupaju tu u svojevrsnu sinergiju i medijski dijalog, nastojeći propitati domete svojih izričaja i izazove koncepcija. Projektom je zamišljeno povezati autorske osobnosti i manje umjetničke cjeline u intrigantna zajedništva i uvesti ih u suvremenu igru vizualnih interakcija. U ovom slučaju, tumači Gabout, u kontrapunktno medijsko i konceptualno autorsko zajedništvo povezalo se dvoje suvremenih umjetnika – grafičara, Andrea Staničić i Igor Gržetić. Oni propituju, svaki kroz svoj temat, domete novih medija, pa spajaju računalnu grafiku s drugim medijima: Andrea Staničić sa slikarstvom, a Igor Gržetić s fotografijom i kolažom; Gržetić svoju medijsku igru, kroz razne kompjutorsko-informatičke strukture, dalje prevodi i u multimediju. Diskurs je tu naglašeno komunikacijski, jer unatoč prividnim različitostima, na djelu je interakcija i razgovor, a suočavanja su iznjedrila mnoga i neočekivana mjesta doticanja, prepoznavanja – i preklapanja. Tako u toj intermedijskoj i interdisciplinarnoj orkestraciji živo komuniciraju brojne sličnosti u različitostima, pritom aktivirajući i pojačavajući energije i podražaje u svim smjerovima. Na taj način dovodeći do snažnog, zajedništvom obogaćenog polifonijskoga govora medija, koji na suvremeni način pričaju neke znane i već ispričane priče. Priče koje sad pričaju umjetnici nove generacije, vizualnim jezikom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Ciklus Između svjetova Andree Staničić, ističe Gabout, direktno se nastavlja na njezin prethodni ciklus i u nizu je istraživanja u kojima se ova autorica bavi efektima sinergija kompjutorske grafike s drugim medijima. Gdje preklapanjem digitalne i oslikane slike propituje odnos opipljivo-realnoga i iluzivno-medijskoga. U ovom slučaju radi se o kombinaciji kompjutorskog printa (koji je u podlozi) i naknadne slikarske intervencije uljenom bojom. Motivi su mješavina figurativnoga i apstraktnoga, a slika djeluje poput kolaža, s figurativnim motivom na podlozi od apstraktnih mrlja boje. Pritom je ono što očekujemo da je oslikano, ustvari kompjutorski otisnuto, a ono što djeluje kao da je otisnuto – oslikano rukom. Preklapanjem klasičnog i digitalnog medija tako se preklapa i miješa ono što je u domeni fizički osjetilnoga, opipljivoga i haptičkoga – i ono što je u domeni fiktivnoga i imaginarnoga.

Vežući se na prethodni ciklus Mediologija, nastavlja Gabout, Igor Gržetić serijom računalnih grafika pod tematskim nazivom BitchCraft nastavlja svoja istraživanja novomedijskih vizualnih struktura. Združujući i ovdje, vrlo sofisticirano, suvremenu tehnologiju s klasičnim i novim medijima, disciplinama i postupcima, s fotografijom, kolažom, videom i dizajnom, uz montažu, preklapanja i elektronsku obradu, te tako konstruirajući jednu novu, transformiranu vizualnu matricu grafičkoga medija. Time u području grafike otvarajući neke sasvim drukčije vizure. Novi mediji i suvremeni elektronski i internetski sustavi, čijim programima, raznim aplikacijama i grafičkim editorima Gržetić vrlo promišljeno autorski upravlja, funkcioniraju tu kao dizajneri grafičke slike i konstruktori nove zbilje. Zbilje koja je prošla kroz digitalne elektronske sustave, pa je zato transformirana i ne predstavlja sliku istinske stvarnosti, nego je njezina medijska simulacija. U takvom cyber space-u, stvarnost se više ne doživljava kao predodžba realnoga svijeta, nego kao medijski posredovana slika-fetiš. Jer nije više važno prikazati zbilju, već intervencijom na matrici, fotomontažom i fotokolažom, a ponajviše provlačenjem kroz kompjutorski sistem, promijeniti joj semantičko značenje, transformirati je i ukositi, što joj onda, tako modificiranoj, daje ogroman potencijal u smislu odašiljanja usmjerene poruke, zaključuje Gabout.

Segment kataloga: U kontrapunktu: Preklapanja

Izložba U kontrapunktu: Preklapanja, ostaje otvorena do 29. lipnja, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje), između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru, Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 iliti mailom na kultura@gradkrk.net.

Krčki val: U kontrapunktu: Preklapanja

 

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, postav - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, otvorenje - Galerija Decumanus

U kontrapunktu: Preklapanja, katalog

U kontrapunktu: Preklapanja, katalog

U kontrapunktu: Preklapanja, katalog

U kontrapunktu: Preklapanja, katalog

 

Više... | Read more