Jedinstveni vizualni univerzum: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E uskoro u Kloviću
Novi list, 04. siječnja 2020. (Kim Cuculić)
Izložbeni projekt K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20 predstavlja se u Rijeci
Vrijeme: 10. – 24. 01. 2020.
Otvorenje: 19.00 sati
Mjesto: Rijeka, Galerija Juraj Klović, Verdijeva 19b
U riječkoj Galeriji Juraj Klović od 10. do 24. siječnja 2020. predstavit će se skupna multimedijska izložba K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20 koja u sklopu projekta Dijalog² objedinjuje vizualna istraživanja četvero autora: Vedrane Valenčić (fotografija, poezija), Maje Radešić (fotografija, računalna grafika), Igora Gržetića (fotografija, računalna grafika i kolaž) i Lee Čeč (crtež, kolaž, fotografija).
Organizacija ovog izložbenog projekta, prethodno predstavljenog u Zagrebu i Varaždinu, povjerena je Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Rijeka. Njegova specifičnost, nastavno na seriju izložbi iz ciklusa Diljalog², leži u tematskom povezivanju dvoje članova riječkog HDLU-a: Lee Čeč i Igora Gržetića, koji su na likovno sučeljavanje izazvali još dvije kolegice: Vedranu Valenčić i Maju Radešić, s namjerom da zajednički, u okrilju konjukcije Saturna i Plutona(!), izgrade jedinstven vizualni univerzum!
Ukratko o konceptu i autorima:
Projekt K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., koji demonstrira interdisciplinarno i multimedijsko umrežavanje suvremenih vizualnih praksi i konceptualnih strategija četvero okupljenih umjetnika – Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč – u formi izložbe nudi spektar različitih, ali međusobno povezanih primarno vizualnih (crtež, fotografija, računalna grafika i kolaž), ali i tekstovnih (poezija) promišljanja o kozmogonijskim idejama i teorijama, u smislu (meta)fizike i teologije podrijetla i razvoja univerzuma uglavnom svedenog na arhetipsku matricu. A svatko tko, posredstvom bilo koje umjetnosti, tumači Yves Klein, donosi i predstavlja kozmos mora stvarno zakoračiti u njega, vodeći se pritom svojim umjetničkim sredstvima i individualnom snagom. I dok Vedrana Valenčić, vlastiti mikrokozmos razvija u njegov antipod (koji to nije) = makrokozmos stvarajući osobnu (i intimnu) pripovijest o podrijetlu ili pak stvaranju, kao osobnu (i intimnu) mitologiju – Apogeju, Maja Radešić i Igor Gržetić, fokusirani su na astrološke, magijske i alkemijske procese kojima je moguća manipulacija kozmičkim zakonitostima, oslanjajući se pritom na simboliku svetog i iscjeljujućeg svjetla – Sunca i/ili Mjeseca. Lea Čeč, vodeći se procesom reverzibilnim onim Vedrane Valenčić, snažne makrokozmičke sile prevodi isključivo u pomirljivije mikrozomčke, bivajući koncentrirana na u isto vrijeme univerzalne i individualne akcije.*
* Iz recenzije K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Metafizika i magija podrijetla i razvoja univerzuma ili Od (univerzalnog) makro do (osobnog) mikrokozmosa… i natrag čije retke potpisuje Igor Gržetić.
Katalog: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Konjukcija 20.20
Vedrana Valenčić, Water (Apogeje), digitalna fotografija
Maja Radešić, Activation (Luminous Body, Galactic Coordinating - Moon phase), digitalna fotografija, fotokolaž
Igor Gržetić, The Creator (Master of light and his Projection(s)), digitalna fotografija, računalna grafika, kolaž
Lea Čeč, Memory (Percepcija), crtež, kombinirana tehnika
Logotip izložbenog projekta K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E., dizajnerica: Lea Čeč
K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: Uskoro!
K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: (neslužbena) pozivnica
K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: (neslužbena) pozivnica
K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E.: (neslužbena) pozivnica
Predstavljena knjiga Krk – blagost mora, dašak gora, Milana Sijerkovića
U završnici proslave Dana Grada Krka, 14. lipnja 2019. godine, pred punim auditorijem Velike gradske vijećnice, predstavljena je posljednja knjiga svima dobro znanog meteorologa Milana Sijerkovića, pod nazivom Krk – blagost mora, dašak gora: Crtice o vremenu i podneblju grada i otoka Krka.
O ovome za grad i otok Krk važnome rukopisu redom su kazivali: član Uredničkog kolegija i grafički urednik Igor Gržetić, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, ujedno i predstavnik nakladnika Grada Krka, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Krka Nataša Jurina te zagrebački gosti, dvoje meteoroloških stručnjaka iz Državnog hidrometeorološkog zavoda – Davor Samošćanec i Ivan Novak – koji su potičući Sijerkovića, bitno utjecali na nastanak ove knjige. Govornicima se, također, pridružilo još dvoje (u predgovoru knjige istaknutih) riječkih meteorologa Jadran Jurković i Ivan Novak, s time da je Jurković, na iznenađenje okupljenih, promociju zaključio i prigodnom pjesmom.
Zahvalio bih se na početku Gradu Krku, uvodi Gržetić, što mi je pružio jedinstvenu i vrijednu priliku da kao član Uredničkog kolegija i grafički urednik, uredim, a ono što je mojoj struci puno bliže, i oblikujem ovu znanstveno-popularnu publikaciju, koja na više 350 stranica donosi zanimljivu priču o vremenu i podneblju Krka. Naime, rad na knjizi započeo je u kolovozu prošle, a završen je u travnju ove godine, s time da je autor ipak uspio ostaviti upute vezane uz način na koji bi htio da njegova knjiga bude uređena. Nadam se, da sam barem donekle u tome uspio. Sama knjiga, kao što stoji u predgovoru, prvo je zaokruženo štivo koje sadrži cjelovita meteorološka znanja ne samo o vremenu i podneblju grada, već i cijelog otoka Krka. To je ujedno i prva meteorološka knjiga o jednome sjevernojadranskom otoku, u gospodarski i prometno vrlo važnom području Kvarnera koje usto ima i vrlo specifičnu klimu pa je i knjiga, sigurno, kvalitetan doprinos cjelovitim znanjima o vremenu i klimi Hrvatske. Knjiga je, da se nakratko pozabavim strukturom, ističe Gržetić, napisana u obliku malih zaokruženih cjelina koje se mogu čitati i samostalno, poput kakvih novinskih priloga. One, naime, tvore dva veća poglavlja: prvo, Opća klimatska obilježja koje zapravo predstavlja krvotočje čitavog rukopisa, a koje donosi opis glavnih sastojaka krčke klime, poput temperature, tlaka i vlažnosti zraka, naoblake i osunčavanja, oborine, vjetra i ostalih atmosferskih pojava. Drugo veliko poglavlje s nazivom Godišnji kalendar vremena i klime čine detaljno opisana vremenska i klimatska obilježja svakog mjeseca u godini, a opet vezana uz grad i otok Krk. Stvaranje ove knjige, objavljene u nakladi od čak 1.000 primjeraka, nastavlja svoje izlaganje Gržetić, pratio je Urednički kolegij u čijem su sastavu, pored gradonačelnika i mene, djelovali: Marinka Margan, Tamara Žic i Davor Samošćanec, dok je za cjelovitu lekturu teksta bila zadužena Josipa Milohnić. Knjigu zaista posebnom čine fotografije meteoroloških prilika zabilježene objektivima dvojice krčkih fotografa: Srđana Hulaka i Mira Sveteca. Ovu priliku, stoga, iskorištavam da im se zahvalim na izvrsnom fotografskom materijalu bez kojeg ova knjiga ne bi bila toliko grafički dosljedna, s obzirom da je pretvorena u pravi mali art book – medij toliko karakterističan za suvremenu primijenjenu umjetnost. Fotografije iz svoje arhive za potrebe izdavanja ove knjige ustupila je i Turistička zajednica Grada Krka, a pojedine grafičke materijale i Komunalno društvo Ponikve eko otok Krk, prema tome hvala i njima! Posebnu zahvalu, međutim, dugujem krčkom Zagrepčanu Davoru Samošćancu što je, s jedne strane prihvatio korigirati pojedine dijelove rukopisa, kada autora, nažalost, više nije bilo, a tu posebice mislim na klimatsku tablicu Krka, ali i napisati lijepu posvetu pokojnom Sijeru, kako su ga kolege voljele zvati, a s kojom uz autorov portret knjiga ujedno i završava, zaključuje Gržetić.
Pred nama je knjiga koju smo zaista dugo čekali, priznaje Vasilić, a u tome kontekstu moram kazati kako su se prvi kontakti s autorom Milanom Sijerkovićem, vezani, naravno, uz pisanje knjige koja će na jednome mjestu obuhvatiti meteorološka obilježja otoka Krka, dogodili prije više od 15 godina kada je otvoren i službeni internetski portal Grada Krka. Naime, on je tada za našu stranicu potpisao prilog na temu meteoroloških obilježja grada, iz kojeg se, naposljetku, rodila ideja za pisanje ove publikacije, koju je Grad Krk, kao izdavač, vrlo rado podržao te je tako krenuo rad na knjizi koju danas promoviramo. Nakon što se rukopis oblikovao nekoliko godina, rad na knjizi preuzeli su Igor Gržetić i Josipa Milohnić, a kao autori slikovnog dijela knjige angažirani su krčki fotografi Srđan Hulak i Miro Svetec koji su Uredničkom kolegiju dostavili paletu prekrasnih meteoroloških fotografija zabilježenih diljem otoka Krka. Tako smo lokalnim snagama, uz svesrdnu podršku meteorologa Davora Samošćanca, za izdavanje priredili posljednju knjigu Milana Sijerkovića, koja je poprimila zaista lijepe konture, i koja na svima prilagođen način progovara o klimatskim pojavama i meteorologiji grada i otoka Krka. Ono što bih, također, volio kazati, nastavlja Vasilić, jest to da knjiga obiluje prekrasnim opisima i povijesnim događanjima, a ono koje bih volio prenijeti vezano je uz zimu iz 1928./’29., inače jednu od najhladnijih zima na našem otoku zabilježenih u posljednjih 100 godina, koja je Krku donijela temperature od minus 15°C te snijeg visok tri metra, s time da su se otočani, kako bi preživjeli tako teške vremenske prilike, grijali namještajem i pokućstvom, a čak je i otočić Košljun bio u cijelosti okružen ledom, što znači da su ga žitelji obližnjeg Punta mogli posjetiti pješice. Takvim zanimljivim pripovijestima obiluje ovaj rukopis, što će čitateljima, siguran sam, biti posebno zanimljivo, zaključuje Vasilić.
Znamo da otok Krk kao svoju glavnu gospodarsku djelatnost, ističe Jurina, ima turizam, kao i sve ono što se uz njega vezuje, jer više od 80 posto svih gospodarskih kretanja vezano je upravo uz njega. Otok Krk jedna je izuzetno konkurentna mediteranska turistička destinacija te vrlo često kada ga predstavljamo, predstavljamo ga kroz njegove prirodne ljepote, tj. prekrasan pejzaž, dakle kroz sve ono u čemu turisti mogu uživati. Međutim, uz pejzaž, mi prodajemo i klimu, tj. ugodan boravak u tome pejzažu, jer svaka ljepota bez ugodne klime ne bi u tako velikom broju mogla privući turiste, niti bismo imali tolike mogućnosti da se turistički razvijamo. No, dok je pejzaž kategorija koja se jako polagano mijenja, nastavlja Jurina, tako da pregledavajući turističke brošure turisti sa sigurnošću znaju što ih u destinaciji očekuje, s vremenom ipak nije tako, jer ono se mijenja ne samo kroz godišnja doba već i iz dana u dan, što značajno utječe na doživljaje turista, odnosno na dojmove koje sa sobom imaju prilike ponijeti iz destinacije. Prema tome, kada krenemo pripremati turističku sezonu puno se toga radi kako bi konačan turistički proizvod bio suvremen i konkurentan, međutim svi subjekti u turizmu, koliko god oni veliki ili maleni bili, uvijek svoje pripreme završavaju rečenicom: Sve smo pripremili, samo neka nas još posluži i vrijeme! Stoga, bez dobrog i ugodnog vremena, turizam sigurno ne može polučiti dobre rezultate i vratiti sav u njega uložen trud, na što ipak ne možemo utjecati. Dodajmo tome kako se naš glavni turistički proizvod, zaključuje Jurina, kao i jedan od glavnih turističkih proizvoda u svjetskom turizmu, skriva iza sintagme – Sun and Sea, a koja nam, iznova, otkriva kako turizma nema bez povoljnih vremenskih uvjeta, a upravo to je ono što se očekuje i u ovdašnjoj inačici turizma.
Ovakvu knjigu napraviti zaista je velika stvar, ističe Samošćanec, a osim već prethodno istaknutog, posebno bih se zahvalio krčkim spisateljicama na vrbničkoj čakavštini (Miri Anić, Mariji Trinajstić Božić, Marinki Matanić Polonijo, Vlasti Sindik Pobor, Marici Stašić Milić, Zori Volarić Perhat i Marini Valković), kao i krčkim osnovnoškolcima koji su, također, dali svoj prilog sadržaju knjige posebice u njezinom drugom dijelu gdje svaka od cjelina završava s Dječjim kutkom. Također, zahvale, u ime autora, upućujem i svim kolegama iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, uključujući sve bivše i aktualnog ravnatelja, te kolegi Anti Krajnoviću, koji svakodnevno zapisuje podatke o krčkom vremenu, i to nekoliko puta dnevno, ali i Draženki Kekuš iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbog svesrdne pomoći pri odabiru djela krčkih autora, što je bitno pomoglo formirati sadržaj knjige. Mislim da svi zajedno možemo biti jako zadovoljni i ponosni s odrađenim poslom, zaključuje Samošćanec, s obzirom na to da ovom knjigom završava bogata bibliografija Milana Sijerkovića koja obuhvaća čak 19 stručno-popularnih knjiga za odrasle i četiri dječje slikovnice.
Milan Sijerković kojeg svi poznajemo kao meteorologa i vrsnog pripovjedača, navodi riječki meteorolog Novak, bio je prije svega znanstvenik, i to magistar znanosti, koji je objavljivao znanstvene radove, a bez takve podloge zasigurno ne bi bilo ni ovakve literature, jer knjigu ipak treba napisati temeljem provjerenih podataka, međutim upravo je Sijerković imao tu sposobnost da mnoge suhoparne znanstvene činjenice pretvori u zaista pitko štivo koje se može čitati u bilo kojem trenutku. Veliko hvala, navodi Novak, zaslužuju svi motritelji vremena na Krku bez čijih motrenja i prikupljenih podataka takve knjige ne bi nastajale, jer radi se o vrijednim ljudima koji temeljem propisanih svjetskih standarda obavljaju svoj posao. Kao što sam naziv knjige govori – blagost mora, dašak gora – krčka klima je blaža s manje vrućina i manje hladnoća (blagost mora), ali s nešto više oborina i ponešto svježine (dašak gora). Upravo ta blagost omogućuje to da se i klimatske karakteristike otoka mogu prodavati kao turistički proizvod s obzirom na to da turisti uglavnom odabiru one destinacije gdje će se najugodnije osjećati, zaključuje naposljetku Novak.
Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora
Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora (foto. Srđan Hulak)
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora (foto. Srđan Hulak)
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora (foto. Srđan Hulak)
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora (foto. Srđan Hulak)
S promocije knjige Knjiga Krk – blagost mora, dašak gora (foto. Srđan Hulak)
Predstavljanje knjige Krk – blagost mora, dašak gora, Milana Sijerkovića
U sklopu proslave Dana Grada Krka u petak, 14. lipnja 2019. godine, u Velikoj gradskoj vijećnici, s početkom u 12.00 sati, slijedi predstavljanje posljednje knjige znanog hrvatskog meteorologa Milana Sijerkovića, i to pod nazivom Krk – blagost mora, dašak gora: Crtice o vremenu i podneblju grada i otoka Krka.
O ovoj dugoočekivanoj publikaciji, nedavno izašloj u nakladi Grada Krka, kazivat će krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Krka Nataša Jurina, meteorološki stručnjaci i osobe koje su potaknule njezino pisanje Davor Samošćanec i Ivan Novak te grafički urednik Igor Gržetić.
Knjiga s naslovom Krk – blagost mora, dašak gora i podnaslova Crtice o vremenu i podneblju grada i otoka Krka je stručno-popularna meteorološka knjiga, koja na 350 stranica progovara o vremenu i podneblju grada Krka, ali šire gledano i otoka u cjelini. Otok Krk je s meteorološkog gledišta dosad istraživan samo djelomično i sporadično, te je ova knjiga zapravo prvo zaokruženo štivo koje sadrži cjelovita (premda ne i posvemašnja) meteorološka znanja, poglavito s obzirom na poznavanje vremena i podneblja grada, ali i cijelog otoka Krka. To je ujedno i prva meteorološka knjiga o jednome sjevernojadranskom otoku, zapravo najvećem hrvatskom otoku, u gospodarski i prometno vrlo važnom području Kvarnera u širem smislu, koje usto ima i vrlo osebujnu klimu pa je i knjiga, zacijelo, kvalitetan doprinos cjelovitim znanjima o vremenu i klimi Hrvatske.
Knjiga je napisana u obliku malih zaokruženih cjelina, pripovijesti, koje se mogu i samostalno čitati. Takve pripovijesti tvore dvije veće cjeline. Prvu Opća klimatska obilježja koja je zapravo krvotočje rukopisa, a koja donosi opis glavnih sastojaka krčke klime, poput temperature, tlaka i vlažnosti zraka, naoblake i osunčavanja, oborine, vjetra i najvažnijih atmosferskih pojava. Prilog tom poglavlju je i klimatska tablica Krka. Drugu veliku cjelinu s nazivom Godišnji kalendar vremena i klime čine detaljno opisana vremenska i klimatska obilježja svakog mjeseca u godini.
Stvaranje ove knjige, objavljene u nakladi od 1.000 primjeraka, pratio je urednički kolegij u čijem su sastavu djelovali: Darijo Vasilić, Igor Gržetić, Marinka Margan, Tamara Žic i Davor Samošćanec. Lekturu su vršili Josipa Milohnić i Igor Gržetić, dok je grafički urednik Igor Gržetić. Knjigu zaista posebnom čine fotografije meteoroloških prilika zabilježene objektivom dvojice krčkih fotografa: Srđana Hulaka i Mira Sveteca. Nakon promocije, sve posjetitelje očekuje iznenađenje u vidu besplatnog primjerka knjige!
Navigare Necesse Est: Postmoderno čitanje
Roberta Bajčić – Miriam Volarić – Dina Antić
Galerija Decumanus, 17. – 25. 05. 2019.
Uvod: Teorijsko-kreativne radionice Likovnost danas
Suvremena likovnost, vizualna kultura i vizualne komunikacije
Unatoč tome što su postmodernističke struje dokinule granicu između života i umjetnosti u bilo kojem smislu, ili različitih oblika umjetnosti, te unatoč tome što s likovnim sadržajima komuniciramo svakodnevno, u najrazličitijim prigodama posredstvom širokog spektra medija, postoji problem u nerazumijevanju ideje o suvremenoj likovnosti (iliti likovnosti danas), a kojeg je najprije bitno osvijestiti, kako bi se u sljedećem koraku doskočilo njegovom (eventualnom) rješavanju. No, zašto je tome tako? Sve manji broj sati likovne kulture neovisno o obrazovnoj piramidi, nepovezivanje (tj. neprožimanje) likovnih s ostalim sadržajima, ali i prešućivanje likovnog stvaralaštva izraslog iz novih umjetničkih praksi što su revolucionarizirale likovnost ‘60-ih i ‘70-ih godina prošlog stoljeća (u kontekstu formalnog obrazovanja), doveli su do nerazumijevanja suvremene vizualne kulture, izazvavši pritom glasan šum u suvremenim vizualnim komunikacijama. To je i više nego očito u činjenici da galerijski i muzejski prostori polako gube svoju publiku (što dokazuju akcije poput Noći muzeja kojima je zadaća reverzibilizirati situaciju), ali i u postojanju zanemarivog interesa usmjerenog prema bilo kojoj formi suvremene likovnosti.
Teorijsko-kreativne radionice
Zadaća serije teorijsko-kreativnih radionica, koje su provođene tijekom školske godine, bila je barem djelomično umanjiti šum koji postoji u suvremenim vizualnim komunikacijama. Naime, riječ je o radionicama koje su započele teorijskim dijelom a kojima se, uzimajući u obzir teoriju likovnosti, filozofiju, sociologiju i ostale znanstvene discipline, predstavila likovnost od ‘70-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, koju karakterizira snažna teorijska podloga, s naglaskom na događanja vezana uz domaću likovnu scenu. Nakon upoznavanja s teorijom, uslijedio je kreativni dio u smislu poticanja na konkretno izražavanje u maniri spoznanog o suvremenoj likovnosti i/ili poticanja na aktivno zamjećivanje što se odnosi na istinsko razumijevanje doživljenog (ili pak proživljenog) umjetničkog djela.
Teorijski i praktični dio
Teorijskim dijelom bila je obuhvaćena rasprava o postmodernističkoj revoluciji što je transformirala ne samo umjetnost već i način gledanja, novim umjetničkim praksama i uspostavi za tradiciju modernizma atipičnih načina djelovanja u smislu pojave neodadaizma, vizualne poezije, body arta, performansa i happeninga, konceptualne umjetnosti, urbanih intervencija i land arta, ambijentalne umjetnosti i site-specific arta te video arta, art filma, računalne i virtualne umjetnosti. Neki od izdvojenih predstavnika navedenih struja su: Jackson Pollock, John Cage, Robert Rauschenberg, Jim Dine, Andy Warhol, Roy Lichtenstein, Gorgona, Tomislav Gotovac, grupa OHO, Vlado Martek, Yves Klein, Gilbert & George, Marina Abramović, Orlan, Stelarc, Herman Nitsch, Joseph Beuys, Rebeca Horn, Vlasta Delima, Renata Poljak, Marko Pogačnik, Braco Dimitrijević, Mladen i Sven Stilinović, Dalibor Martinis, Robert Smithson, Walter De Marie, Richard Long, Sanja Iveković, Tanja Dabo, Jasna Šikanja, Mirjana Vodopija, Marina Gržinić, Andreja Kulunčić, Vuk Ćosić, David Cronenberg, David Lynch ili David Robert Mitchell…
Nakon usvajanja vokabulara karakterističnog za suvremenu likovnost praktični se dio ogledao u pokušaju reproduciranja suvremenog umjetničkog djela, kao i pokušaju da se konkretno umjetničko djelo analizira, a potom i shvati, s obzirom na određeni kontekst (socijalno-političke i ideološke prilike, filozofsku zadatost, duhovno komponentu ili slično).
Ciljevi
Tako postavljen program naposljetku je generirao upoznavanje dionika suvremene umjetnosti, usvajanje vokabulara specifičnog za suvremenu umjetnost te istraživanje njezinih izražajnih mogućnosti, što bi, svakako, trebalo pridonijeti boljem vizualnom snalaženju u svijetu snažno opterećenom najrazličitijim vidovima vizualnih informacija.
Izložba
Upravo istraživanje izražajnih mogućnosti suvremene likovnosti dovelo je do izložbenog projekta triju autorica, ujedno i polaznica teorijsko-kreativnih radionica: Roberte Bajčić, Miriam Volarić i Dine Antić, koje su savladale njezin kompleksan vokabular, upustivši se u spretna baratanja različitim medijima, kao i različite pristupe kreiranju, sa značajnim naglaskom na eksperimentiranje i hibridnost forme.
Navigare Necesse Est: Postmoderno čitanje
Radovi okupljeni izložbom, osim iskustvom suvremene umjetnosti, motivirani su i cjelogodišnjim školskim projektom na temu Navigare Necesse Est (Ploviti se mora) kojoj su sve tri autorice dale suvremen predznak, tražeći inspiraciju u postmodernističkoj interpretaciji svijeta uhvaćenoj u suvremenoj likovnosti.
Roberta Bajčić svoje je vizije predstavila fotografskim ciklusom Što su ti razglednice bez primatelja? i dvama video-radovima: Epohe boje i Zvjezdana prašina. I dok fotografski ciklus biva tek podlogom za daljnje intervencije u smislu njegove dekonstrukcije bilo fizički nanesenom bojom ili elementima posuđenim iz tehnika kolaža i asemblaža, video Epohe boja, uvodi u semiotiku, spajajući konkretne boje s motivima vezanim uz asocijacije različitih razina. Video je, također, dopunjen i tekstovnom komponentom (stvarajući tako zanimljiv, medijski različit diptih) koju čine na površinu zida preneseni titlovi što ih je autorica osmislila u suradnji s Miriam Volarić. Njihova suradnja ogleda se i u videu Zvjezdana prašina, za koji Miriam potpisuje tekst, a u čijem je fokusu istraživanje odnosa mikro i makrokozmosa, drugim riječima jedinstvenost ljudskog bića, kao takva usporediva s jedinstvenošću svih ostalih elemenata kozmosa, iako nas sve ipak tvori ista zvjezdana prašina. Osim zanimljivom suradnjom s Robertom, Miriam Volarić predstavlja se fotografskim ciklusom Gledalište i mobilom Gledatelji, koji zajedno čine jednu tematsku cjelinu tim više što su, u maniri konceptualne likovnosti, povezani rečenicama: Koje ti je gledište? (Gledalište) i Koja ti je gledanost? (Gledatelji). Na taj je način problematiziran odnos između subjekta i objekta, subjekta koji promatra i objekta koji biva promatran, odnosno trenutka u kojem subjekt postaje objekt, što je s jedne strane samo pitanje vremena, a s druge perspektive. Ako bolje razmislimo, ne utjelovljujemo li danas svi mi sintezu obiju kategorija? Treća autorica, Dina Antić, također, poseže za asocijacijama. Njezin koloristički zavodljiv fotografski ciklus Modno more, rezultat je fotografske akcije, točnije potrage za detaljima, u ovome slučaju vezanim uz odijevanje. Sintezom vizualnog obrasca – modnog detalja i jednostavnog tekstovnog naputka – opisa, osjećaja i motivacije, autorica postavlja zanimljivo pitanje: Što je moda? i Što modu motivira?, jer ipak se ovdje radi o jednom od univerzalnih modela komunikacije (poput gesti i ekspresija), iz kojeg se često može iščitati puno više od onog što bismo isprva htjeli!
Navedenim su se autoricama, istražujući prije svega ready-made i reciklažu, također, pridružili Duje Franolić, Mateo Žužić i Antonio Kontić, kreiravši lampu od gume, metala i led lampi koju su nazvali Fiat lux. Et facta est lux te Matija Kuljanić, Ivan Kraljić i Maik Depikolozvane, stvorivši instalaciju korištenjem starih guma i istrošenog alata pod nazivom Navigare necesse est.
Ploviti se mora! Zašto?, vratili bi postmodernisti! No, ovi su mladi autori zaista spretno zaplovili vodama suvremene likovnosti!
Voditelji teorijsko-kreativnih radionica Likovnost danas: Igor Gržetić, Ana Pasarić
Plakat: Navigare Necesse Est: Postmoderno čitanje
Navigare Necesse Est: Postmoderno čitanje, plakat izložbe
Roberta Bajčić: Što su ti razglednice bez primatelja?, dio ciklusa
Roberta Bajčić: Što su ti razglednice bez primatelja?, dio ciklusa
Roberta Bajčić: Epohe boje, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Roberta Bajčić: Epohe boje, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Roberta Bajčić: Epohe boje, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Roberta Bajčić: Zvjezdana prašina, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Roberta Bajčić: Zvjezdana prašina, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Roberta Bajčić: Zvjezdana prašina, segment videa (u suradnji s Miriam Volarić)
Miriam Volarić: Gledatelji
Miriam Volarić: Gledalište, dio ciklusa
Miriam Volarić: Gledalište, dio ciklusa
Miriam Volarić: Gledalište, dio ciklusa
Miriam Volarić: Gledalište, dio ciklusa
Dina Antić: Modno more, dio ciklusa
Dina Antić: Modno more, dio ciklusa
Dina Antić: Modno more, dio ciklusa
Dina Antić: Modno more, dio ciklusa
Dina Antić: Modno more, dio ciklusa
MediaCraft (Mediologija + BitchCraft)
Galerija Juraj Klović, Rijeka, 11. – 25. siječnja 2018.
Unutar jedne izložbe Igor Gržetić predstavlja dvije zaokružene cjeline, dva koncepta svojih radova naziva: MEDIOLOGIJA i BITCHCRAFT. Cjelinu Mediologija karakteriziraju računalno-grafički eksperimenti (kompjutorska grafika, kolaž, reciklaža, fotografija, multimedija), koji imaju alkemijski karakter, put stvaranja poruke koja je osobna za svakog od nas, ujedno upozoravajući na socijalnu, fetišističku tematiku i manipulaciju medija istinom.
Koristeći više ideja prikaza raznih vizualnih medija; filma, fotografija, autor uzima jedan uvećani čisti dio kadra ili fotografije, pridružuje mu drugi kadar i tako dalje sve do višeslojnog gotovo kaotičnog prikaza kompletne neprepoznatljivosti radnje. Slaže vrlo izazovne materijale pornografskog, internetskog sadržaja koji opisuju ljudska ponašanja, animalna seksualna uzbuđenja, fetišizam, želju za moći, dominacijom ili pak kompletnim prepuštanjem u ulozi žrtve. Time potiče znatiželju promatrača i traži reakciju na njegov kod u koji nas uvodi. Reakcija je za svakog od nas drugačija i može biti fizička ili psihološka, ugodna ili neugodna, jer radovi vizualno komuniciraju aktivirajući našu percepciju, tražeći našu svijest i podsvijest da se gledajući uključi i stvori nova značenja.
Igorovi mediji (kombinacije medija) pokazuju veliku mogućnost medijske manipulacije i redizajniranja istine. Možemo ih shvaćati kao materijalnu društvenu praksu i kao kompjuterizaciju društva, ali istodobno oni nisu samo sredstvo ili alat, već stvaraju sam okoliš u kojem žive protagonisti iz raznih kadrova i s kojima i mi možemo komunicirati. Tu se postavljaju pitanja živimo li već kompletno u medijskoj manipulaciji? Gdje se tijekom dana najviše nalazimo? U onome što zovemo stvarnost ili u medijskoj stvarnosti? Želimo li živjeti laž ili nas zabavlja odgonetavati je? Koliko si priznajemo medijske ovisnosti i koliko smo seksualno (za)otvoreni kao društvo? Imamo li jednu osobnost ili smo toliko fragmentirani kao i slike koje autor preklapa i multiplicira stvarajući za nas okoliš. Možemo li spojiti svoje fragmente u cjelinu, pronaći razlog zašto smo dio sebe odbacili ili imamo jedno ili više ekstremnih lica/istina o sebi.
Upozoravajući na suvremenu medijsku manipulaciju osjetilima i na kraju uvodeći nas u njegov svijet manipulacije, uz igru s geometrijskim grafičkim i kolorističkim dizajnom, te simboličnim obilježavanjem radova, autor nas opominje na bitne stavke socijalne i fetišističke tematike, a u drugoj cjelini BitchCraft otvara i feminističku tematiku.
Spajajući dva pojma kojima se opisuje ženski rod; Bitch i Witch, upravo kroz feminizam, autor se nastavlja baviti pobijanjem granica društvene uvjetovanosti. Ovi pojmovi imaju realno negativne i pozitivne konotacije, te transformaciju značenja kroz povijest; (ubijanje žena pod crkvenim progonom Vještica i suvremeni neopaganizam, wiccansku privrženost prirodi i ekološki aktivizam) ili značenje riječi Kurva u današnjem slengu između emancipiranih žena, feministkinja, transseksualaca, kao hrabrog i jasnog izražavanja svojih želja i dokazivanja moći. Iako i muškarac ima svoj teret, ženski rod služi autoru idealno za primjer nametnutih normi o tome što je ispravno i društveno prihvatljivo, a što nije ispravno misliti, izražavati, željeti, te kako ispravno osjećati. Neshvaćenost žene kao kompletnog bića (rodna diskriminacija) i danas u nekim sredinama proizlazi iz religioznih i društvenih postulata, od običnog mjerenja drugačijeg ponašanja (opet njen PMS) i potplaćenosti pri obavljanju istih funkcija, do zabrane pristupa u prostoru religijskog okupljanja i oštrih zakonskih restrikcija, te dopuštenih fizičkih sankcija za korekciju ponašanja poput upravljanja životinjama.
U svojim radovima Igor intrigantno i suptilno kombinira razne detalje pin-up, burlesque, SM, bondage ikona s fotografijama i simbolima vezanim uz mistično, magijsko, okultno. Grafike tako ne samo da tematiziraju seksualno oslobođenje žena, u prošlosti kao inferiornog spola u mnogočemu ne priznatog od strane muškaraca, već tematiziraju i odaju priznanje i suvremenoj mističnosti žene i gotovo magijskoj jačini njene individue, u doba pretjerane seksualne medijske eksponacije ženskog tijela putem kojeg se utječe na društvo u cjelini.
Obadvije cjeline popraćene su i kroz medij riječi, poezijom Vedrane Valenčić. Za svaki koncept zasebno, izvučeni su prema Igorovoj tematici unutrašnji, vanjski procesi i metamorfoze trojstva uma (misaonog), tijela (osjetilnog) i duha (meditativnog). Kod BitchCraft poezije umjetnica govori isključivo o ženskom iskustvu. Igor Gržetić se poigrava grafičkim dizajnom printa stihova i stavljanjem riječi i simbola u koegzistenciju, te dobiva svojevrsne poetične mobile u prostoru kao prateće poetske akcente njegovog simulakruma zbilje, u smislu refleksije na stvarnost i hommage-a svim ženama. [Vedrana Valnečić]
Kataloga: MediaCraft
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav (poezija Vedrane Valenčić)
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, katalozi
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, postav
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
MediaCraft, Rijeka, s otvorenja
U Galeriji Juraj Klović otvara se izložba MediaCraft Igora Gržetića
Izložba MediaCraft Igora Gržetića bit će otvorena u Galeriji Juraj Klović od 11. do 25. siječnja, u organizaciji HDLU-a Rijeka.
Kako je napisala kustosica Vedrana Valenčić, unutar jedne izložbe Gržetić predstavlja dvije zaokružene cjeline, dva koncepta svojih radova pod nazivima Mediologija i Bitchcraft. Cjelinu Mediologija karakteriziraju računalno-grafički eksperimenti (kompjutorska grafika, kolaž, reciklaža, fotografija, multimedija), koji imaju alkemijski karakter, put stvaranja poruke koja je osobna za svakog od nas, ujedno upozoravajući na socijalnu, fetišističku tematiku i manipulaciju medija istinom.
U drugoj cjelini BitchCraf autor otvara feminističku problematiku. Spajajući dva pojma kojima se opisuje ženski rod – Bitch i Witch – upravo kroz feminizam umjetnik se nastavlja baviti pobijanjem granica društvene uvjetovanosti.
Ovi pojmovi imaju realno negativne i pozitivne konotacije, te transformaciju značenja kroz povijest – ubijanje žena pod crkvenim progonom vještica i suvremeni neopoganizam ili značenje riječi kurva u današnjem slengu između emancipiranih žena, feministkinja, transseksualaca, kao hrabrog i jasnog izražavanja svojih želja i dokazivanja moći. Iako i muškarac ima svoj teret, ženski rod služi autoru za primjer nametnutih normi o tome što je ispravno i društveno prihvatljivo.
MediaCraft: Dio ciklusa BitchHunt
MediaCraft: Dio ciklusa BitchCraft 1
MediaCraft: Dio ciklusa BitchCraft 1 BitchCraft 1
MediaCraft: Dio ciklusa Mediologija 2
MediaCraft: Dio ciklusa Mediologija 4
MediaCraft: BitchCraft 3
MediaCraft: Poziv!
Pozivnica: MediaCraft