U krčkoj Galeriji Decumanus otvorena je izložba, iliti muzejski postav, pod nazivom Novi arheološki nalazi s otoka Krka. O izložbi su kazivali Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka, Zoran Gregl, koordinator izložbe, Klara Buršić-Matijašić, autorica izložbe i teksta kataloga, Italo Samblić, inicijator izložbe i Darijo Vasilić, krčki gradonačelnik. Prema riječima Zorana Gregla, inače savjetnika Arheološkog muzeja u Zagrebu, nakon gotovo trogodišnjih priprema ova zanimljiva priča konačno je pretvorena u postav koji bi obzirom na njegov značaj i kvalitetu mogao biti predstavljen i u nekim puno većim gradovima. U nastavku, posjetitelje je upoznao s tijekom restauracije pojedinih artefakata i procesom koji je definirao današnji izgled izložbe. Klara Buršić-Matijašić, profesorica prapovijesti i starije povijesti sa pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, najprije je istakla kako se značajni trenutci prapovijesti otoka Krka izdvajaju kako brojnošću lokaliteta tako i bogatstvom nalaza. Iako nije bilo većih istraživanja, s Krka potječe znatan broj predmeta koji pokazuju ulogu otoka i njegovih zajednica u povijesti sjevernoga Jadrana. Samu izložbu čini nekoliko skupina predmeta koje predstavljaju zasebne kronološke i tipološke cjeline: predmeti prapovijesne kulture polja sa žarama, ratnička oprema, oprema keltskoga ratnika, nakit, megarske zdjele i numizmatika. Najstariji nalaz na izložbi čine tri brončane sjekire i brončana narukvica, koji predstavljaju uobičajen inventar ostava kulture polja sa žarama (prijelaz iz drugoga u prvo tisućljeće pr. Kr.), dok se kao najreprezentativniji predmeti izdvajaju, kaciga i par knemida, datiranih u sredinu 5. odnosno 4. st. pr. Kr., za koje se smatra da potječu iz ratničkoga groba liburnskoga prvaka. Najnoviji arheološki nalazi, kao cjelina, pokazuju kontinuirani razvoj otoka Krka u okvirima kultura (kultura polja sa žarama) i naroda (Indoeuropljana, Liburna, Kelta i Rimljana) koji su obitavali prostore sjevernoga Jadrana ili su dolazili u doticaj s tadašnjim europskim modnim trendovima, zaključeno je naposlijetku. Sam postav osim luksuznim katalogom dopunjen je i fotografskim ciklusom Igora Gržetića.
Novi arheološki nalazi s otoka Krka (katalog)
Narukvica od masivne bronce, okrugla presjeka, ukrašena urezanim geometrijskim motivima, nosila se kao ukras na ruci od 1230. do 1100. g. pr. Kr.
Brončana kaciga dio je bogate ratničke opreme koja se koristila sredinom 5. odnosno u 4. st. pr. Kr.
Brončana fibula oblika ptice raširenih krila i stilizirane glave predstavlja dio luka fibule, a datirana je od druge polovine 2. st. do sredine 3. st. iako je mogla biti u upotrebi i tijekom kasnoantičkoga, odnosno ranokršćanskoga perioda
Reljefno dekorirane keramičke posude, poznate kao megarske zdjele/čaše, koristile su se na brodovima tijekom 2./1. st. pr. Kr.
Brončani postreformni antoninijan cara Dioklecijana (296. – 305. god.)
Novi arheološki nalazi s otoka Krka (dio postava)
Novi arheološki nalazi s otoka Krka (dio postava)