Igor Gržetić

Udruga Kreativni Krk objavljuje natječaj za sudjelovanje na međunarodnoj izložbi ONI – turistički radnik na tržištu rada, koja će se odvijati tijekom svibnja, u Galeriji Decumanus u gradu Krku, u sklopu festivala ‟Prvomajski Inkubator”. Natječaj je otvoren do 01. ožujka 2024. godine.

Prijave do: 01. ožujka 2024. godine.

Započevši još 2010. godine kao Udruga demo bendova grada Krka s primarnim fokusom na razvoj i poticanje glazbenog stvaralaštva, udruženje s vremenom širi područje svog djelovanja, mijenja ime u Kreativni Krk, te danas biva jednim od glavnih pokretača društvenih i kulturnih događanja na području grada Krka. Godine 2024. Udruga priprema 14. izdanje glazbeno-likovno-edukativnog festivala Prvomajski inkubator u sklopu kojeg će se održati i međunarodna izložba na temu ONI – turistički radnik na tržištu rada.

Inkubator slavi praznik rada, a ujedno služi i kao platforma za kritičko osvrtanje na stanje u gospodarstvu i tržištu rada. Ove godine tema ‟Inkubatora” jedna je od najvažnijih ekonomskih grana regije – turizam, odnosno njegov utjecaj i sama pozicija turističkog radnika na tržištu rada. Kao za većinu zemalja koje obiluju kulturnim i prirodnim bogatstvima, turizam je i za Hrvatsku značajan izvor prihoda i ima neosporivi utjecaj na ekološke, socijalne i kulturne aspekte unutar zajednice.

Umjetnicima i kreativcima ovo je poziv da dokumentiraju, kritički se osvrnu ili pak daju humoristični komentar na trenutno stanje i poziciju turističkog radnika. Poželjno je da čak istraže socijalne, kulturne, kulturalne i ekonomske aspekte masovnog turizma čija je evolucija dovela dio uvoza radne snage. Dobrodošli su radovi u bilo kojem umjetničkom mediju. Sudionici se, dakle, potiču da kvalitetno istraže temu te da joj pristupe suvremeno. Koliko turistička sezona mijenja obalu, otoke i gradove? Koje su posljedice hiper-turizma, prekomjerne izgradnje te devastacije prirode zarad uspješne turističke sezone? Kako žive i rade radnici kojima je sezonski rad primarni izvor prihoda? U sferi interesa su osobni i društveni osvrti i pristupi koji u najširem smislu tematiziraju pojam turizma i sezonskog rada.

Odabrani radovi bit će izloženi u renomiranoj Galeriji Decumanus u gradu Krku u trajanju od 19. travnja do 09. svibnja 2024. godine.

Prijava mora sadržavati:

A) Ako se radi o digitalnom formatu (fotografiji, računalnoj grafici, videu itd.) prijavljeni rad potrebno je slati putem e-maila ili WeTransfer servisa na adresu: kreativnikrk@gmail.com s naznakom Za izložbu PI2024.

Naziv datoteke mora biti spremljen po shemi: Prezime_Ime_Naziv rada_Godina.

Fotografije moraju biti u .jpeg formatu rezolucije 300 dpi za tisak na A3 format. Grafike moraju biti u .jpeg, .pdf, .tiff ili .png formatu rezolucije 300 dpi prilagođene za tisak na A2 format. Video uradak mora biti u .mov ili .avi formatu maksimalne duljine do 15 min.

B) Za sve radove koji nisu u digitalnom formatu (skulpture, slike, grafike, crteži, instalacije itd.) potrebno je e-mailom dostaviti jasnu fotografiju prijavljenog rada s istaknutim dimenzijama.

C) Naziv, godinu i kratki opis/koncept prijavljenog rada (maksimalno kartica teksta), životopis autora (maksimalno kartica teksta), e-mail, broj telefona te poveznicu na internetsku stranicu autora, profil na društvenoj mreži i slično.

D) Popis potrebne opreme za postavljanje rada (ako je potrebna).

Nakon službene objave izabranih radova, sve radove koji nisu u digitalnom formatu, autori će morati dostaviti do 01. travnja 2024. godine na adresu: Udruga Kreativni Krk (Za izložbu PI2024.), Kvarnerska 17, 51500 Krk, Hrvatska.

Organizator ne pokriva troškove transporta radova.

Pravo na prijavu imaju umjetnice i umjetnici neovisno o formalnom obrazovanju i dobi. Svaki autor može prijaviti najviše tri rada.

Organizator osigurava tisak plakata i kataloga, opremu potrebnu za postav, najave na društvenim mrežama i u medijima, tisak/printanje fotografija i grafika.

Prijave se zaprimaju zaključno s 01. ožujkom 2024. godine, do 23:59 sati.

U odabiru radova i kreiranju postava sudjelovat će: Katarina Kožul (vizualna umjetnica i kustosica), Andreja Brozović Adžić-Kapitanović (glumica) i Igor Gržetić (audio-vizualni umjetnik).

Izložba će se odvijati od 19. travnja do 09. svibnja 2024 godine. Za sva dodatna pitanja potrebno se javiti e-mailom na: kreativnikrk@gmail.com.

Više... | Read more

/’fu:bar/ (osnovan 2015.) godišnji je program usmjeren elektroničkim eksperimentima i istraživanju suvremene digitalne umjetnosti i teorije s temom greške. Ovogodišnja Fubar izložba i festival fokusirani su na praksu i kolektivnu vrijednost DIY (uradi sam) principa, s posebnim naglaskom na umjetnički SOFTVER, METODE, ARHIVE, ZAJEDNICU, TEORIJU i druge relevantne aspekte dijeljene digitalne kulture.

Izložba uključuje skupnu izložbu glitch art djela, kojoj pridonosi oko 250 umjetnika/ca iz cijeloga svijeta, u klubu MaMa u Zagrebu (od 07. do 21. listopada 2023.) i interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji (od 13. listopada do 31.prosinca 2023.).

Festivalski program (od 07. do 13. listopada i online tijekom cijele godine) stvaraju umjetnici/e, aktivisti/kinje i kustosi/ce: Ejla Kovačević [HR], Ian Keaveny [IE], Tin Dožić [HR], Ras Alhague [PL], Kaspar Ravel [FR], Ramiro Polla [BE], Martin Simpson [US] / Roman Gavryliuk [UA], Verbalizer Hachiwari.TV [PL], suture blue [US], Ralt144MI [FR], Jacques Perconte [FR], voditelji festivala Vedran Gligo i Dina Gligo [HR], MFRU [SI], KA-MATRIX [HR] i mnogi drugi.

U sklopu festivala održava se i Glitch film/serija filmskih projekcija s ciljem promocije lokalnih i međunarodnih autora i autorica koji u svom filmskom i video stvaralaštvu kreativno primjenjuju različite tehnike glitcha.

Fubar 2k23: internetska stranica | Facebook profil

Katalog: Fubar 2k23 (0079)

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji, izložen segment ciklusa (Porno)grafija

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji, izložen segment ciklusa (Porno)grafija

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji, izložen segment ciklusa (Porno)grafija

Fubar 2k23 - interaktivni online postav u expo.fubar.space 3D mrežnoj galeriji, izložen segment ciklusa (Porno)grafija

Fubar 2k23 - postav u klubu MaMa u Zagrebu

Fubar 2k23 - postav u klubu MaMa u Zagrebu

Fubar 2k23 - postav u klubu MaMa u Zagrebu

Fubar 2k23 - postav u klubu MaMa u Zagrebu

Fubar 2k23 - postav u klubu MaMa u Zagrebu

Više... | Read more

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, pokrenulo je praktikum s ciljem stvaranja komunikacijske platforme za suradnju povjesničara umjetnosti i umjetnika. Rezultat višemjesečne suradnje izložba je Fikcija i fakcija koja će se održati u sklopu Art Zagreba, od 15. do 18. rujna 2022. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Izložba kao sponu nudi promišljanje o kompleksnosti svakodnevice koju dijelimo i kroz koju svi navigiramo nastojeći pronaći odgovore. Fikcija i fakcija u prvi plan postavlja problematiku snalaženja u zaglušujućoj kakofoniji informacija i vijesti, različitih mišljenja i činjenica koje se svakodnevno plasiraju na različitim virtualnim platformama. Kako bi se iznova pronašli ljudskost, empatija, humor, pa i poticaj na razmišljanje, umjetnici nude svoje odgovore koji, svjesno razotkrivajući manipulaciju, dovode do istine. Igor Gržetić u fokus stavlja manipulativni karakter medija koji dovodi do dekonstruiranja istine, Ivana Geček naglasak stavlja na osjećaje izazvane stalnom izloženošću informacijama, Vitar Drinković zamršenost različitih vidova komunikacije reducira na otkucaje srca, Dalija Stanić u centar stavlja neizbježnu povezanost čovjeka i tehnologije. Manuela Košević se oslanja na nostalgiju kako bi ukazala na sve prednosti i nedostatke suživota s tehnologijom, Leo Katunarić Kadele tematizira anksioznost suvremenog čovjeka, a Ivana Tkalčić propituje koliko se naša stvarnost promijenila pod utjecajem tehnologije i novih medija.

Svoje odgovore (i pitanja) na izložbi nude i Vice Tomasović, Vedran Perkov, Siniša Lordan, Margareta Belančić, Marina Rajšić, Stjepan Šandrk, Mitar Matić, Matko Meštrović, Vida Meić, Eugen Varzić, Karlo Klen, Nataša Vuković, Jurica Mihinjač, Valentino Radman i Krešimir Katušić. Umjetničke radove prate osvrti povjesničara umjetnosti temeljeni na promišljanjima o odnosu povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama koje su ponudili.

Računalna grafika Mediologija 5 predstavljena na izložbi Fikcija i fakcija u sklopu Art Zagreba

Računalna grafika Mediologija 5 predstavljena na izložbi Fikcija i fakcija u sklopu Art Zagreba

Računalna grafika Mediologija 5 predstavljena na izložbi Fikcija i fakcija u sklopu Art Zagreba

Računalna grafika Mediologija 5 predstavljena na izložbi Fikcija i fakcija u sklopu Art Zagreba, dio postava

Računalna grafika Mediologija 5 predstavljena na izložbi Fikcija i fakcija u sklopu Art Zagreba

Više... | Read more

Skupna izložba pod naslovom Monokromije – Monochromies otvorena je, 27. lipnja 2022. godine, u riječkoj Galeriji Juraj Klović. Kustosica izložbe je prof. Luisa Ritoša, a sudjeluju Tamara Agić, Marlen Ban, Mariana Ban, Vesna Bašljan Martinjak, Nataša Bezić, Fanita Barčot-Nikolac, Eugen Borkovsky, Vedran Burul, Barbara Cetina, Andrea Čović, Dragan Karlo Došen, Tanja Frančišković, Heda Gartner, Boris Grozdanić Gorjan, Igor Gržetić, Silvia Golja, Isidora Jancić, Nikolina Jovanović, Dario Jurjević, Branko Kolarić, Andrej Kurtin, Josipa Komljenović, Andrea Krulj, Teodora Micić, Ivica Nikolac, Željan Pavić, Izabela Peculić, Nikola Ražov, Boris Roce, Vedran Ružić, Maja Simić, Sanja Simeunović Bajec, Svjetlana Šalić, Alen Šimoković, Boris Toman, Mirjana Tomašević Dančević, Mihajlo Uzelac, Maja Vučenović, Tereza Vukić, Marija Volkmer, Nevena Živić, Istog Duško Žorž i Qing Yue.

Izložba Monokromije zamišljena je kao tematski, međunarodni likovni projekt koji za cilj ima zabilježiti likovna strujanja i likovni puls šire regije. Tema monokromatike poslužila je kao okvir za kompleksniji iskaz suvremene društvene stvarnosti, s radovima ne starijim od pet godina. Odazvala se šira regija, pa se tako osim hrvatskih autora/ica mogu vidjeti radovi umjetnika/ica iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije.

Osvještavanje prolaznosti

- esej autorice prof. Luise Ritoše objavljen uz skupnu izložbu Monokromije – Monochromies, 27. lipnja – 12. srpnja 2022., Galerija Juraj Klović, Rijeka

Izložba Monokromije zamišljena je kao tematski, međunarodni likovni projekt koji za cilj ima zabilježiti likovna strujanja, likovni puls šire regije. Tema monokromatike poslužila je kao okvir za kompleksniji iskaz suvremene društvene stvarnosti, s radovima ne starijim od pet godina. Htjela sam otkriti što se zbiva u likovnom svijetu oko nas danas, stvoriti trenutak zamrzavanja vremena u prostoru galerije u kojem bismo mogli proučiti našu realnost i razlučiti neka teška pitanja. Odazvala se šira regija, pa tako osim naših autora/ica, imamo priliku vidjeti radove umjetnika/ica iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije i Srbije. Kako bismo shvatili likovna djela koja su pristigla trebamo se, za početak, upitati u kakvom mi svijetu živimo, što nam se događa i zašto.

Svi smo svjesni crnih oblaka koji su se, u zadnje dvije-tri godine, nadvili nad Europu i svijet, kroz pandemiju, a sada i rat, te sve veću ekonomsku nestabilnost. U globalizaciji ne postoji odvojenost, a ni u ekološkom sustavu planete; sve je povezano, amazonska prašuma koja godinama gori bez prekida, postaje MI koji bespovratno gorimo na deforestaciji. Prve pandemijske godine kada se sve zaustavilo, nakon početnog šoka, krenule su priče kako je hiperproduktivnost koju sustav tempira na sve brži ritam jako štetna, kako je usporavanje dobro jer se priroda počela obnavljati i kako se možda otvaraju mogućnosti za stvaranje nekog novog, zdravijeg, svijeta. Jesmo li se usudili nadati? Dok smo navlačili maske na lica istovremeno nam se pred očima demaskirao sustav: ogoljela konstrukcija trulog kapitalizma koja se više ničim ne da prikriti, mašinerija koja se bazira na emociji pohlepe i grabeža; počela se vrtjeti oko svoje osi, vrpoljiti i otvoreno pokazivati lice fašizma. Što to znači za nas, u našoj svakodnevnici, što znači ova apokalipsa za nas? Gubici sloboda, ograničavanje, nemir, strah od budućnosti, razne anksioznosti i osvještavanje prolaznosti života. Okretanje unutrašnjem, usporavanje, svjesnije bivanje u sadašnjem trenutku, a tako i bogatije proživljena stvarnost vidi se u umjetničkom radu svih prisutnih autora/ica. Ove umjetnice i umjetnici su općenito spremniji da propituju granice, odlučniji pokazati i reći, usuđuju se biti ranjivi i progovoriti o ranjivosti, o srži ljudskosti, baviti se pitanjima koja drugi metu pod tepih. Oduševljeno mogu reći da nisu razočarali, odgovorili su senzibilnom hrabrošću, šarolikim dijapazonom tehnika i motiva. Motive sam radi lakšeg snalaženja izdvojila u tri skupine. Prvu skupinu čine motivi koje sam općenito okarakterizirala kao teme svakodnevnice i nostalgije. One uključuju scene praznih vanjskih prostora, ulica, opustošenih pejzaža, ali i intimnih interijera, prozora, otvorenih i onih razbijenih. To su unutrašnji prostori duše, sjećanja na djetinjstvo, meditacije na temu prolaznosti, snovi i erotika. U ovoj skupini vidim umjetničko traganje za bezvremenskim. Osluškivanje sebe, promatranje, suočavanje, ali i bijeg od stvarnosti; kronike preživljavanja u teškim vremenima, svojevrsni iskaz kako smo preživjele/i pandemiju. Drugu skupinu sačinjavaju radovi koje nazivam aktivističkim, to su radovi koji su zauzeli buntovnu poziciju, koji provociraju. Radovi su to koji podižu mnoga pitanja uključujući poziciju žene danas, poziciju radništva nasuprot svećenstva, pitanja migracija, a time i pitanje rata. Komentiraju događaje kao što je raspad brodogradilišta Uljanik, devastaciju kompleksa Haludovo, nailazimo i na fotografiju zapuštene Odesse iz 2018. koja izgleda kao da je fotografirana usred rata. Zatim imamo radove koji propituju poziciju kulture i umjetnosti, pitanje posjeta galerijskim prostorima; pitanje odnosa prema životinjama, prirodi i planeti, pitanja odnosa moći-nemoći, dominacije-submisivnosti, iskorištavanja i nepravda. Instalacije izazivaju: možemo li se spasiti od tabletomanije monoterapijom? Spavamo li na federima, ili na mekim madracima, spavamo li uopće, vise li nam crne vrane nad glavama, i zašto, hoćemo li se pogledati u dječja ogledala, što ćemo tamo vidjeti? Moramo li prijeći preko pješačkog prijelaza na podu galerije, što je na drugoj strani – hoćemo li preživjeti? Nudi nam se iscrpljeno filmsko platno, koje izgleda kao naši iscrpljeni živci. Mnogi od tih radova se tematski prožimaju i mogu se sagledati iz više kutova, no svima je zajednička potreba da komentiraju, kritiziraju, osvještavaju. Treća skupinu radova okrenuta je estetskom propitivanju monokromije, i konkretnom likovnom proučavanju tekstura, svjetla, sjene, tonova i valera akromatske boje. Ovdje nalazimo skupinu radova koji se bave estetikom kontrasta, s reminiscencijama na avangardu, rad Kazimira Maljeviča, Ljubov Popove i radove hrvatske avangarde 20 st. Također možemo vidjeti djela koja nose jaku ekspresivnu gestu. Dominira prisutnost bijele koja nas, u već bijelom galerijskom prostoru, navodi na osjećaje eteričnosti, bespredmetnosti, lebdenja, nestajanja, nepojavnost, transcendencije.

Možda je to je ono što sada trebamo, transcendenciju u drugu stvarnost, možda trebamo i nadu. Nadu da možemo postići zajedništvo, u kojem ćemo naći hrabrost da stvorimo neko bolje danas.

Katalog: Monokromije

Naslovnica kataloga izložbe Monokromije - Monochromies

Računalna grafika New Inquisition, Igor Gržetić - dio tematskog postava

Postav izložbe Monokromije - Monochromies

Postav izložbe Monokromije - Monochromies

Postav izložbe Monokromije - Monochromies

Više... | Read more

Prvomajski vikend u gradu Krku, 29. i 30. travnja 2022. godine, iznova je bio u znaku glazbeno-vizualnog festivala Prvomajski inkubator. Naime, nakon dvije godine prilagođavanja programskih aktivnosti epidemiološkim mjerama, najrecentnije izdanje festivala vratilo se svojim korijenima.

U organizaciji članova Udruge Kreativni Krk, program je, 29. travnja, u Galeriji Decumanus, startao predstavljanjem performansa i izložbe Radna soba, da bi dan kasnije, 30. travnja, kulminirao alternativnim koncertnim sesijama na plaži Plav.

Ovogodišnja tema performativno-vizualnog djela festivala jedna je od trenutno najaktualnijih, a podrazumijeva suočavanje s posljedicama pandemije. Jer u situaciji novog normalnog, došla je i prilagodba na rad od kuće. Dakle, namjera višednevnog performansa i izložbe kojom je isti rezultirao demonstriranje je načina na koje su umjetnici različitih profila, u ovom slučaju likovnjaci i glazbenici, stvarali unutar svoja četiri zida, odnosno stvarne ili simboličke radne sobe. S obzirom na prethodno publiciran javni poziv, performansu je pristupilo šestero autora: Ivan Car, Josipa Baljak, Lucija Morić, Igor Gržetić i Luka Adžić Kapitanović. Oni su prihvatili zadatak da jedan dan, posvećen osobnim stvaralačkim aktivnostima, provedu u krčkoj galeriji, tj. simuliranoj ranoj sobi, te dokumentiraju kako svoj kreativni proces tako i proces oblikovanja prostora. Prema tome, usporedno s odigravanjem performansa kreiran je i konkretan postav budući da su autori svoja djela po njihovom nastanku odmah i izložili, transformirajući, pritom, galerijski prostor, tj. prostor radne sobe u svojevrsni zajednički atelijer ispunjen prepoznatljivim inventarom, ali i slikama, crtežima, skulpturama, objektima i instalacijama… Te će neobične kreacije javnosti biti dostupne, od 05. – 12. svibnja, svakim radnim danom, od 10.00 do 13.00 sati.

Koncertna završnica festivala uspješno je odrađena 30. travnja, a solidno popunjen auditorij, tijekom višesatne svirke uz plažu i more, mogao se prepustiti dobrom ritmu, najprije uz koncerte Marinade i posebno zanimljive Barbare Munjas, nakon kojih je atmosferu dodatno zagrijao glazbeni dvojac Ana Antonova i Morikone.

Dodajmo kako Prvomajski inkubator bilježi već desetljetnu tradiciju što ga čini jednom od esencijalnih manifestacija u kontekstu kulturno-umjetničkog života grada Krka. Njegova specifičnost leži u naglašavanju aktivističkih koncepata i spajanju različitih umjetničkih grana, a Udruga Kreativni Krk uspješno ga priređuje još od 2010. godine.

Prvomajski inkubator - glazbeni dio

Prvomajski inkubator - glazbeni dio

Prvomajski inkubator - glazbeni dio

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Igora Gržetića, segment

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Mirjane Gržetić

Prvomajski inkubator - likovni dio, postav u Galeriji Decumanus - rad Mirjane Gržetić

Više... | Read more

U organizaciji Udruge Termen, 11. prosinca 2021. godine, predstavljeno je četvrto izdanje skupne izložbe Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka, po prvi put postavljene u neobičnom ambijentu Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima.

Svoje skulpture, slike, računalne grafike, fotografije i crteže ovom su prigodom izložili: Ivan Car, Antonija Dermiček, Igor Gržetić, Kristijan Linardić, Luce Lukačić, Petar Ljutić, Juraj Makarun, Nika Polonijo, Mara Prpić, Marko Bodrožič-Selak i Miriam Volarić.

Tijekom četiri sezone ovog izložbenog projekta javnosti se predstavilo 30-ak otočkih umjetnika, bilo afirmiranih ili hobista.

Grafike BitchHunt i Hell Awaits na izložbi Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka

Grafike BitchHunt i Hell Awaits na izložbi Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka

Grafika Hell Awaits na izložbi Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka

Grafika Hell Awaits na izložbi Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka

Više... | Read more

Iza na prvi pogled kodiranog naziva MI.21 krije se inicijativa Turističke zajednice Grada Krka usmjerena na prezentiranje najznačajnijih gradskih manifestacija, nagrada i novoizabranih suvenira, pored ostalih pažnje vrijednih sadržaja.

Dokumentarno-izložbeni projekt MI.21 tako predstavlja svojevrsnu valorizaciju odrađenog što posjetiteljima, ponajviše djelatnicima u turizmu, pomaže u cjelovitijem sagledavanju i promišljanju grada kao atraktivne turističke destinacije koja svojim gostima, ali i lokalnom stanovništvu, nudi širok spektar događanja namijenjenih različitim generacijama i afinitetima, a koja su i ove godine, donekle, reducirana uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Izložba MI.21 – manifestacije + nagrade + suveniri (promo)

Ovogodišnji postav, koji će se, između 15. i 29. studenog, moći razgledati u krčkoj Galeriji Decumanus, a po prvi put, dijelom, i u eksterijeru, točnije na Veloj placi i trgu pred Decumanusom, kroz ciklus fotografija velikog formata, posjetiteljima će omogućiti uživanje u probranim motivima zabilježenim na najznačajnijim gradskim manifestacijama poput 497. Krčkog sajma – Lovrečeve koji je, unatoč izazovima epidemioloških mjera, iznova ponudio šarolikost sajmenih, koncertnih i radioničkih sadržaja, s fokusom na kostimirano putovanje u srednjovjekovnu i renesansnu prošlost. Ljetne priredbe, u svom 65. izdanju, još su jednom oduševile kvalitetnim dramskim, a posebice glazbenim programom koji je publiku ovog puta iznenadio glazbenim vremeplovom, s time da je predstavljanje povijesnih stilova bilo osvježeno suvremenim, pa čak i eksperimentalnim pristupom interpretaciji klasične glazbe.

Pored te dvije najdugovječnije gradske manifestacije, svakako vrijedi izdvojiti i 24. Krčka jedra, slikovitu regatu tradicijskih barki koja se svake godine na blagdan Velike Gospe odvija u akvatoriju Krčkog zaljeva, zatim 15. Dane smokava, sve popularniju gastro manifestaciju u čijem je središtu ta plemenita mediteranska voćka, ali i dva sportsko-rekreacijska događanja održana u periodu pred i posezone: Krk (Family) Bike Story i Šotovento – Epic Ride Krk, koji su još jednom grad i otok Krk mapirali na biciklističku kartu Hrvatske.

Osim prethodno navedenih manifestacija koje su u najvećoj mjeri svojim sadržajem, tradicijom, kvalitetom i/ili popularnošću, obilježile godinu, valja izdvojiti sve posjećeniji Camino Krk, (sve)otočnu kružnu rutu prošaranu brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima koja se smatra dijelom hrvatske mreže hodočasničkih putova što vode prema Santiagu de Composteli. Posebnoj atmosferi sigurno su pridonijele i dvije izložbe na otvorenom, i to postav Geometrije kreiran u kontekstu projekta Prijatelji mora, a izložen duž Šetališta sv. Bernardina, te zajedničko predstavljanje dvoje krčkih likovnjaka Andree Staničić (Put) i Igora Gržetića (Mediologija) odigrano na slikovitom Trgu Kamplinu. U vrhunac turističke sezone Krčane je uvela višednevna proslava Dana grada Krka – splet glazbenih, scenskih i izložbenih sadržaja, ali i bogat program Krk Music Festa motiviran konceptom Svjetskog dana glazbe, dok su iskre uzbuđenja mnogima priskrbile ugodne Tramonto sesije tijekom kojih su svoje glazbene priče predstavljali protagonisti alternativne scene. Sezona događanja zaključena je manifestacijom Štorija o galiji Cristo Ressussitato čijim je sadržajima obilježena 450. obljetnica Lepantske bitke.

Uz sve to, svoju je premijeru ove godine, pored Krk Etno Festa: Pul Kaštela, pod geslom Frankopani, koji i dalje žive kroz nas, doživio i program sačinjen od sedam besplatnih interpretacijskih šetnji održanih na različitim jezicima koji je zainteresiranim posjetiteljima omogućio da, na suvremen način, upoznaju i dožive našu bogatu povijest.

Kao ovogodišnje foto-kroničare gradskih zbivanja treba izdvojiti Luku Tabaka, Boruta Brozovića, Hanu Barić te Igora Gržetića, ujedno i autora postava.

U dijelu rezerviranom za prezentaciju ovogodišnjih nagrada, svoje je mjesto, po treći put, zaslužilo nacionalno priznanje dodijeljeno Gradu Krku kao najboljem malom gradu u najprestižnijoj kategoriji ukupne kvalitete života. Radi se o nagradi dodijeljenoj u sklopu četvrtog izbora najboljih hrvatskih gradova što su ga zajednički proveli internetski portal Gradonačelnik.hr, dnevnik Jutarnji list i agencija Ipsos, i to s ciljem da se sve gradske uprave u upravljanju svojim gradovima motivira na podizanje razine njihova funkcioniranja.

Uz značajne potencijale sveukupne turističke ponude, valja izdvojiti i potencijale naših kreativaca koji su na deset dosad realiziranih natječaja za rješenje gradskog suvenira prijavljivali svoje maštovite rukotvorine (umjetnine, dekorativne i uporabne predmete), gastro proizvode, kozmetiku i publikacije. Ovaj dio izložbe stoga predstavlja priliku da se upozna posljednje izabrana serija suvenira označenih markicom Dar iz Krka, ali i dvojezični (hrvatsko-engleski) digitalni katalog kojem se može pristupiti putem poveznice: tz-krk.hr/hr/dar. Istaknimo kako je ovogodišnji natječaj naglasak stavio na prihvaćanje kreativnih izazova inspiriranih otočnom prirodnom baštinom – raznolikim pejzažima i vitalnošću flore i faune.

Postav ove dokumentarne izložbe dopunjen je i predstavljanjem triju vrijednih izdavačkih projekata, i to monografije Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir, Krk 1921. – 2021. čiju su fabulu urednički oblikovale: Đurđica Cvitkušić, Elena Lipovac, Gordija Marijan, Daria Papa i Ana Pasarić, zatim knjige Otok riječke države autora Alana Žica-Teklina te monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja autora Slavena Bertoše. Potonja predstavlja rezultat novih, dosad potpuno ili gotovo nepoznatih bibliotečnih, a posebice arhivskih istraživanja o sudjelovanju krčkih galijota u znamenitoj Lepantskoj bitki. S obzirom na to da je ovdje riječ o jednoj od najznačajnijih bitaka u pomorskoj povijesti svijeta, prema mišljenju autora, bilo je potrebno i s tog aspekta osvijetli kršćansku pobjedu u ratu protiv Osmanlija kojoj su i Krčani sa svojom galijom Cristo Ressussitato dali značajan doprinos.

Svemu ovome pridodajmo i jedan važan statistički podatak! Naime, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine, na području Grada Krka, nakon prošlogodišnjeg rezultata snažno obilježenog posljedicama epidemije koronavirusa, zabilježeno je više od 1,1 milijun noćenja u komercijalnom smještaju (tj. 84 posto ostvarenja u odnosnu na rekordnu 2019., a 62 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine), što nam, pored čitave serije uspješno odrađenih događanja, ipak svjedoči u korist svojevrsnom oporavku!

Izložbu MI.21 – manifestacije +  nagrade + suveniri, čiju organizaciju potpisuje Turistička zajednica Grada Krka, svi zainteresirani imat će prilike razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 13.00 sati ili uz prethodnu najavu organizatoru na 051 221 414 ili tz@tz-krk.hr.

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Postav izložbe MI.21 - manifestacije + nagrade + suveniri

Više... | Read more

U Galeriji Decumanus, 07. listopada 2021. godine, u sklopu programa Štorije o galiji Cristo Ressussitato kojim su Krčani obilježili 450. obljetnicu Lepantske bitke, održano je predstavljanje najrecentnijeg izdavačkog projekta Centra za kulturu Grada Krka – monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše.

Riječ je o knjizi koja predstavlja rezultat novih, dosad potpuno ili gotovo nepoznatih bibliotečnih, a posebice arhivskih istraživanja o sudjelovanju krčkih galijota u znamenitoj Lepantskoj bitki. S obzirom na to da se ovdje govori o jednoj od najznačajnijih bitaka u pomorskoj povijesti svijeta, prema mišljenju izdavača i autora, bilo je potrebno i s tog aspekta osvijetli kršćansku pobjedu u ratu protiv Osmanlija kojoj su i Krčani sa svojom galijom Cristo Ressussitato dali značajan doprinos. Ovo vrijedno monografsko izdanje, obogaćeno velikim brojem slikovnih priloga (fotografija arhivskih dokumenata, skica, fotografija naslovnica najznačajnijih izdanja o bitki te autorovih fotografija s terena), u izdavačkom smislu predstavlja nastavak dvaju prethodno objavljenih rukopisa, onih dr. sc. Tee Perinčić (Krčka komuna u doba Lepantske) i Mladena Bastijanića Cicute (Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća) kojima se polako, ali pomno, objelodanjuje i valorizira bogato krčko pomorsko nasljeđe. Knjigom su, na 268 stranica u boji, obuhvaćene sljedeće cjeline:  Predgovor, (I.) Ukratko o Lepantskoj bitki, (II.) Gdje istraživati građu o Ciparskom ratu i Lepantskoj bitki?, (III.) Izvori o Lepantskoj bitki, (IV.) Literatura o Lepantskoj bitki, (V.) Lepantske zanimljivosti, (VI.) Odjeci Lepantske bitke, (VII.) Levantinska toponimija Venecije i okolice, (VIII.) Istarska zanimljivost, (IX.) Lepantska bitka u informativnoj, edukativnoj i turističkoj ponudi otoka i grada Krka, (X.) Izbor iz literature o mletačkim brodovima, (XI.) Ukratko o mletačkom Arsenalu, (XII.) O mletačkim galijama: mjesto i način gradnje, materijali, veslači, (XIII.) Osam galija s istočnojadranske obale u Lepantskoj bitki, (XIV.) Osim krčke, koje su se još galije u Lepantskoj bitki zvale po Kristu?, (XV.) Creska i krčka galija: usporedba detalja, (XVI.) O gradnji krčke galije, njezinu imenu, zapovjedniku i naoružavanju posade, (XVII.) Mletačke galije u XVI. stoljeću: G. Ercole i L. Giro – istraživački detalji o rekonstrukciji mogućeg izgleda lađe, (XVIII.) Mletačke galije u XVI. stoljeću: istraživački detalji iz starih arhivskih dokumenata, (XIX.) Zaključna razmatranja, (XX.) Popis korištenih izvora, literature, enciklopedija, rječnika, priručnika, ostalih pomagala i internetskih stranica, (XXI.) Popis kazivača – istraživača i poznavatelja problematike i Lepant 1571. te Sažetak. Glavna urednica knjiga je Maja Parentić, recenzenti dr. sc. Lovorka Čoralić, prof. dr. sc. Darko Darovec i prof. dr. sc. Jasmina Gržinić, lektorica i korektorica Samanta Paronić, a grafički urednik Igor Gržetić. Financijsku podršku objavljivanju ovog bogato opremljenog monografskog izdanja čiju naslovnicu krasi prikaz Lepantske Bitke venecijanskog majstora Andree Vicentina, dali su: Grad Krk, JANAF d.d. i Turistička zajednica Grada Krka.

Pred okupljenim zaljubljenicima u otočno pomorsko nasljeđe među kojima su bili i delegati iz Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, novoobjavljeni rukopis zajednički su predstavili autor i glavna urednica – Slaven Bertoša i Maja Parentić.

– Lepantska bitka, tumači Bertoša, smatra se, prema broju lađa i ljudi koji su u njoj sudjelovali, najvećom pomorskom bitkom galija u svjetskoj povijesti. Dogodila se 07. listopada 1571. na moru ispred današnjega grada Naupaktosa na sjevernoj strani Korintskog zaljeva u Grčkoj. Bio je to veliki sukob između koalicije katoličkih sila tadašnje Europe na jednoj i Osmanlija na drugoj strani u Ciparskom ratu koji je sultan Selim II. pokrenuo protiv Mletačke Republike, želeći joj oduzeti taj veliki otok na istočnom Sredozemlju. Iako je za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove je negativne posljedice znatno ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta. U Lepantskoj je bitki na strani katoličke koalicije, odnosno Mletačke Republike kao njezine istaknute članice, sudjelovalo i osam galija s istočnojadranske obale. Bile su to istarska (koparska), creska, krčka, rapska, šibenska, trogirska, hvarska i kotorska. Podaci o Lepantskoj bitki, nastavlja Bertoša, danas se mogu pronaći u nizu ustanova, među kojima valja izdvojiti: Državni arhiv, Povijesni pomorski muzej vojne mornarice, Gradski muzej Correr, Nacionalnu knjižnicu Marcianu, Dalmatinsku bratovštinu sv. Jurja i Tripuna, Institut za vojna pomorska istraživanja, sve u Veneciji, potom Palazzo del Bo u Padovi i Pomorski muzej u Kotoru, a glavni izvori o bitki izvješća su vojnih zapovjednika flota koje su u njoj sudjelovale, kao i spisi ljudi koji su se u bitki borili. Raspravljajući o krčkoj galiji u Lepantskoj bitki, navodi Bertoša, na temelju podataka koje sam uspio prikupiti opsežnim arhivskim, bibliotečnim i terenskim istraživanjima, u knjizi sam opisao niz važnih detalja o gradnji mletačkih galija, njihovu imenu, određivanju vojnog zapovjednika, novačenju članova posade, načinu angažmana galije za mletačke vojne potrebe, ali i izvješćima mletačkih providura koji, također, sadrže važne podatke. Kako su i dosad mnogi proučavatelji ove problematike istaknuli, neki posebni podaci koji bi govorili o sudjelovanju krčke galije u Lepantskoj bitki nisu se, nažalost, uspjeli sačuvati, no iz mnogih se dostupnih izvora nedvojbeno može zaključiti da je udio Krčana, bilo na njihovoj bilo na drugim galijama, bio velik i značajan. Cjeloviti crteži galija, ističe Bertoša, postoje tek od 18. stoljeća, a prije toga sačuvani su samo tekstualni opisi ili crteži pojedinih dijelova broda. Usto, rukopisa o mletačkim galijama ima vrlo malo, a oni stariji ne mogu nam poslužiti u spoznajama o tome kako je točno izgledala galija iz 16. stoljeća. Međutim, na temelju dostupnih podataka ipak se mogu rekonstruirati pojedini detalji. Primjerice, zna se da su galije u bitkama najčešće bile lagane (galea sottile) pa je vjerojatno takva bila i ona krčka. Vezano uz mogući izgled krčke galije, svakako valja uzeti u obzir činjenicu da je proizvodnja galija u venecijanskom Arsenalu slijedila tehnike gradnje koje su bile sofisticirane i standardizirane, stoga su svi brodovi dotične flote imali ista obilježja. Prema tome, u gradnji brodova ništa nije bilo prepušteno slučaju, niti se vršilo ugrubo, odoka. Posao koji se obavljao bio je rezultat stoljetne plovidbe, iskustava pretočenih u brodograditeljsku praksu, ali i brojčanih te trigonometrijskih pravila prenesenih na temeljne obrasce koje je trebalo primijeniti na svaku vrstu plovila. U analizi niza zanimljivih, a važnih pitanja o krčkoj galiji u Lepantskoj bitki, zaključio je Bertoša, postoji još mnogo nepoznanica, od kojih neke sa sigurnošću nikada nećemo riješiti. U slučaju eventualnog otkrivanja nekog dosad nepoznatog dokumenta, pojedini povijesni detalji svakako bi se mogli dopuniti, no konačne spoznaje o izgledu krčke galije zasad se ipak temelje samo na vjerojatnim podacima.

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

S promocije monografije

S promocije monografije

Slaven Bertoša

Više... | Read more

Kao popratni program međunarodne kulturne suradnje koja se ogleda u gostovanju njemačkog eksperimentalnog fotografa Jörga Heiecka u krčkoj Galeriji Decumanus, i to izložbom cijanotipija naziva Plavo – Krk Cyanotypen, 26. kolovoza 2021. godine, pod njegovi je vodstvom održana i jednodnevna radionica cijanotipije. Tom je prigodom tu danas posve zaboravljenu fotografsku tehniku istražilo dvoje krčkih vizualnih umjetnika: Andrea Staničić i Igor Gržetić. Izložbu i radionicu organizirao je Centar za kulturu Grada Krka.

Što je cijanotipija?

Cijanotipija predstavlja jednostavan kemijski proces koji je otkrio Sir John Herschel, 1842. godine, koristeći ga za stvaranje preslika bilježaka i dijagrama. Specifičnost tog postupka ogleda se u fotografijama karakteristične prusko plave boje. Istom se tehnikom koristila engleska botaničarka i fotografkinja Anna Atkins koja je taj postupak iskoristila za stvaranje fotograma biljaka. Bavila se proučavanjem paprati i algi čije je fotograme poslije koristila kao ilustracije u svojoj knjizi Photographs of British Algae: Cyanotype Impressions, iz 1843. godine. Ta se knjiga smatra prvom fotografski ilustriranom knjigom. Jeftina i netoksična cijanotipija prvi je potpuni fotografski proces koji ne koristi srebro i koji daje trajnu pozitivnu sliku u različitim tonovima plave boje. Tehnika se temelji na emulziji dviju kemikalija – amonijeva željezo citrata i kalijeva željezo cijanida – kojima se premaže papir ili tkanina. Prusko plava boja smatra se jednim od prvih sintetički dobivenih pigmenata koji je bio popularan među slikarima i umjetnicima. Pigment je, 1706. godine, stvorio njemački proizvođač boje Johann Jacob Diesbach koji je slučajno, eksperimentirajući oksidacijom željeza, dobio prusko plavu boju. Dotad su se u umjetnosti koristili izrazito rijetki prirodni pigmenti plave boje poput prirodnog minerala azurita.

S radionice cijanotipije

S radionice cijanotipije

S radionice cijanotipije

Jörg Heieck

Cijanotipija po grafičkom predlošku, Igor Gržetić

Cijanotipija po fotografskom predlošku, Igor Gržetić

Cijanotipija po grafičkom predlošku, Igor Gržetić

Više... | Read more

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

MediaCraft + Put/The Travel, dio postava izložbe Igora Gržetića i Andree Staničić; Trg Kamplin, Krk (foto: Borut Brozović)

Više... | Read more