Igor Gržetić

Multimedijskom izložbom pod nazivom Brodarica, autorice Margarete Peršić, 19. lipnja 2020. godine, u krčkoj Galeriji Decumanus započelo je šesto izdanje dvomjesečnog izložbenog projekta LINK IN ART tijekom kojeg će se do sredine kolovoza, na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, također, predstaviti fotografkinja Iva Lulić te ilustrator i filmaš Zdenko Bašić.

Kustoski zadatak ovom je prigodom povjeren krčkom vizualnom umjetniku Igoru Gržetiću, ujedno i autoru recenzije publicirane u katalogu kojim su objedinjena sva tri izložbena poglavlja.

Margareta Peršić nadahnuće za svoju izložbu pronašla je u predaji o vili Brodarici, vješto je povezavši s drugim mitologijama i mnogobrojnim licima suvremene žene. Okosnicu postava tako predstavlja njezina pjesnička zbirka, no stihovi i ilustracije ovog su puta nadišli korice i ispunili novi, mnogo veći prostor, i to onaj galerijski. Izložbom su obuhvaćene minijature čiji sadržaj promatrač otkriva pomoću povećala, ali i njihov kontrapunkt: akrilne slike, stilizirana platnena jedra s ispisanim stihovima i pomno kreirana instalacija u čijem je središtu materijalizacija glavne protagonistkinje. Iz svega toga jasno je kako nova autorska cjelina ove talentirane zagrebačke umjetnice sintetizira čitav niz raznorodnih sredstava namijenjenih izražavanju, ali i aktivnih u evociranju arhetipa, sazdanog od specifičnih mitskih obrazaca.

O izložbi su pored autorice kazivali: ravnateljica Centra za kulturu Maja Parentić, vizualni umjetnik i kustos Igor Gržetić te povjesničarka umjetnosti Bruna Justinić.

Ovogodišnje, šesto izdanje izložbenog projekta LINK IN ART, uvodi Gržetić, odgovara na temu Arhetipsko i mitološko u suvremenim likovnim praksama, a njime su obuhvaćene tri susljedne samostalne izložbe, i to Brodarica Margarete Peršić, koju danas sa zadovoljstvom predstavljamo i otvaramo, a za kojom će uslijediti Mistična Hrvatska Ive Lulić, a potom i Tišina mita Zdenka Bašića. Sam LINK IN ART, inače projekt krčkog Centra za kulturu, najjednostavnije možemo opisati kao platformu za umrežavanje suvremenih hrvatskih umjetnika, s time da se to povezivanje (linkanje) događa s obzirom na njihov pristup kreiranju, tj. likovnu maniru, ili pak zajedničku temu, odnosno koncept koji dijele njihovi radovi. U slučaju ovogodišnjeg izdanja LINK IN ART-a riječ je o potonjem, a nije ga na odmet povezati i s projektom iz 2018. godine priređenom na temu Primordijalno i magijsko u suvremenim likovnim praksama kada su svoje izložbene cjeline otočnoj javnosti predstavile Antonija Čačić i Maja Radešić. No, zadržimo se, ukratko, na ovogodišnjim izložbama. Ono što mogu istaknuti kao najveći izazov u procesu analize radova triju spomenutih kreativaca, nastavlja Gržetić, jest njihovo povezivanje s trima pojmovima specifičnim koliko za teoriju umjetnosti toliko i za psihoanalitičku teoriju, posebice onu Carla Gustava Junga, što znači da su radovi i koncept izložbe Margarete Peršić dovedeni u vezu s pojmom arhetip (arhetipsko), koncept Ive Lulić s pojmom mit (mitološko), a koncept Zdenka Bašića s pojmom simbol (simboličko). Pa krenimo redom. Margaretina izložbena cjelina svoje izvorište ima u pjesničkoj zbirci koju sama potpisuje, a u čijem je fokusu ženski lik povezan s mitološkim motivom vile Brodarice. Međutim, nju je moguće dovesti i u relaciju s jednim uvriježenim ženskim (astrološkim) arhetipom, točnije boginjom Hestijom kojoj je dodijeljen element vatre i za koju se vezuju termini poput samoće, meditacije, kontemplacije, molitve ili ekstaze… No, u Margaretinoj priči Brodarica/Hestija ne dolazi sama već joj se suprotstavlja muški (astrološki) arhetip utjelovljen u Hermesovoj pojavi, pojavi glasnika ili posrednika, a čijem se ekstrovertnom karakteru dodjeljuje element zraka, što znači da čitavu priču gradi suptilna igra tih međusobno suprotstavljenih elemenata: vatre i zraka, odnosno vjetra. Za Margaretinom izložbom, najavljuje Gržetić, uslijedit će fotografska izložba Ive Lulić, inspirirana hrvatskim mitološkim nasljeđem, konkretnije mitologijom Podravine i otoka Krka. Iako je ovdje riječ o fotografijama, one, kao i Margaretini radovi, imaju multimedijsku dimenziju, s obzirom na to da ih možemo smatrati svojevrsnom sintezom fotografije, hepeninga, pa čak i filmske ili video umjetnosti. Jer Ivinim fotografskim kompozicijama, koje ne poznaju naknadne digitalne intervencije, prethodi iscrpna priprema, a ono što, naposljetku, donose zaustavljeni kadrovi tek je djelić pomno osmišljenog hepeninga. Budući da ovogodišnji LINK IN ART ima i podnaslov: Posveta elementima, osim u fotografskoj materijalizaciji elementarnih bića, to geslo odgovara i jednom sveprisutnom motivu u većini Ivinih kompozicija, a riječ je o motivu stabla koji utjelovljuje koncept sukusa svih primordijalnih elemenata od kojih je satkan univerzum. Ovaj primjer magijskog ili mističkog realizma, dodaje Gržetić, u nastavku LINK IN ART projekta, prelazi u primjer fantastičke umjetnosti, i to zahvaljujući izložbi ilustracija Zdenka Bašića. Njegove kompozicije, također, inspiraciju crpe iz mitološkog nasljeđa, međutim ona je puno intimnija, u odnosu na porijeklo Ivine inspiracije, jer se temelji na usmenoj, obiteljskoj predaji. Zdenkovi grafičko-dizajnerski i računalno-grafički eksperimenti, kadri su prizvati kompozicije flamanskih renesansnih majstora, što ih karakterizira koncept skrivenog simbolizma, a koji se ogleda u nizanju simboličkih motiva isprva neaktivnih, iako presudnih za ikonografsku (ikonološku) analizu. Međutim Zdenkov skriveni simbolizam ima bitno drugačiji tematski predznak, pretvarajući njegove ilustracije u listove davno izgubljenog rukopisa, koji bi, dotaknemo li se hermetičke tradicije, mogao biti i svojevrsni evokacijski priručnik, zaključuje Gržetić.