Predstavljena monografija Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja Slavena Bertoše

October 10th, 2021 by Igor

U Galeriji Decumanus, 07. listopada 2021. godine, u sklopu programa Štorije o galiji Cristo Ressussitato kojim su Krčani obilježili 450. obljetnicu Lepantske bitke, održano je predstavljanje najrecentnijeg izdavačkog projekta Centra za kulturu Grada Krka – monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše.

Riječ je o knjizi koja predstavlja rezultat novih, dosad potpuno ili gotovo nepoznatih bibliotečnih, a posebice arhivskih istraživanja o sudjelovanju krčkih galijota u znamenitoj Lepantskoj bitki. S obzirom na to da se ovdje govori o jednoj od najznačajnijih bitaka u pomorskoj povijesti svijeta, prema mišljenju izdavača i autora, bilo je potrebno i s tog aspekta osvijetli kršćansku pobjedu u ratu protiv Osmanlija kojoj su i Krčani sa svojom galijom Cristo Ressussitato dali značajan doprinos. Ovo vrijedno monografsko izdanje, obogaćeno velikim brojem slikovnih priloga (fotografija arhivskih dokumenata, skica, fotografija naslovnica najznačajnijih izdanja o bitki te autorovih fotografija s terena), u izdavačkom smislu predstavlja nastavak dvaju prethodno objavljenih rukopisa, onih dr. sc. Tee Perinčić (Krčka komuna u doba Lepantske) i Mladena Bastijanića Cicute (Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća) kojima se polako, ali pomno, objelodanjuje i valorizira bogato krčko pomorsko nasljeđe. Knjigom su, na 268 stranica u boji, obuhvaćene sljedeće cjeline: Predgovor, (I.) Ukratko o Lepantskoj bitki, (II.) Gdje istraživati građu o Ciparskom ratu i Lepantskoj bitki?, (III.) Izvori o Lepantskoj bitki, (IV.) Literatura o Lepantskoj bitki, (V.) Lepantske zanimljivosti, (VI.) Odjeci Lepantske bitke, (VII.) Levantinska toponimija Venecije i okolice, (VIII.) Istarska zanimljivost, (IX.) Lepantska bitka u informativnoj, edukativnoj i turističkoj ponudi otoka i grada Krka, (X.) Izbor iz literature o mletačkim brodovima, (XI.) Ukratko o mletačkom Arsenalu, (XII.) O mletačkim galijama: mjesto i način gradnje, materijali, veslači, (XIII.) Osam galija s istočnojadranske obale u Lepantskoj bitki, (XIV.) Osim krčke, koje su se još galije u Lepantskoj bitki zvale po Kristu?, (XV.) Creska i krčka galija: usporedba detalja, (XVI.) O gradnji krčke galije, njezinu imenu, zapovjedniku i naoružavanju posade, (XVII.) Mletačke galije u XVI. stoljeću: G. Ercole i L. Giro – istraživački detalji o rekonstrukciji mogućeg izgleda lađe, (XVIII.) Mletačke galije u XVI. stoljeću: istraživački detalji iz starih arhivskih dokumenata, (XIX.) Zaključna razmatranja, (XX.) Popis korištenih izvora, literature, enciklopedija, rječnika, priručnika, ostalih pomagala i internetskih stranica, (XXI.) Popis kazivača – istraživača i poznavatelja problematike i Lepant 1571. te Sažetak. Glavna urednica knjiga je Maja Parentić, recenzenti dr. sc. Lovorka Čoralić, prof. dr. sc. Darko Darovec i prof. dr. sc. Jasmina Gržinić, lektorica i korektorica Samanta Paronić, a grafički urednik Igor Gržetić. Financijsku podršku objavljivanju ovog bogato opremljenog monografskog izdanja čiju naslovnicu krasi prikaz Lepantske Bitke venecijanskog majstora Andree Vicentina, dali su: Grad Krk, JANAF d.d. i Turistička zajednica Grada Krka.

Pred okupljenim zaljubljenicima u otočno pomorsko nasljeđe među kojima su bili i delegati iz Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, novoobjavljeni rukopis zajednički su predstavili autor i glavna urednica – Slaven Bertoša i Maja Parentić.

– Lepantska bitka, tumači Bertoša, smatra se, prema broju lađa i ljudi koji su u njoj sudjelovali, najvećom pomorskom bitkom galija u svjetskoj povijesti. Dogodila se 07. listopada 1571. na moru ispred današnjega grada Naupaktosa na sjevernoj strani Korintskog zaljeva u Grčkoj. Bio je to veliki sukob između koalicije katoličkih sila tadašnje Europe na jednoj i Osmanlija na drugoj strani u Ciparskom ratu koji je sultan Selim II. pokrenuo protiv Mletačke Republike, želeći joj oduzeti taj veliki otok na istočnom Sredozemlju. Iako je za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove je negativne posljedice znatno ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta. U Lepantskoj je bitki na strani katoličke koalicije, odnosno Mletačke Republike kao njezine istaknute članice, sudjelovalo i osam galija s istočnojadranske obale. Bile su to istarska (koparska), creska, krčka, rapska, šibenska, trogirska, hvarska i kotorska. Podaci o Lepantskoj bitki, nastavlja Bertoša, danas se mogu pronaći u nizu ustanova, među kojima valja izdvojiti: Državni arhiv, Povijesni pomorski muzej vojne mornarice, Gradski muzej Correr, Nacionalnu knjižnicu Marcianu, Dalmatinsku bratovštinu sv. Jurja i Tripuna, Institut za vojna pomorska istraživanja, sve u Veneciji, potom Palazzo del Bo u Padovi i Pomorski muzej u Kotoru, a glavni izvori o bitki izvješća su vojnih zapovjednika flota koje su u njoj sudjelovale, kao i spisi ljudi koji su se u bitki borili. Raspravljajući o krčkoj galiji u Lepantskoj bitki, navodi Bertoša, na temelju podataka koje sam uspio prikupiti opsežnim arhivskim, bibliotečnim i terenskim istraživanjima, u knjizi sam opisao niz važnih detalja o gradnji mletačkih galija, njihovu imenu, određivanju vojnog zapovjednika, novačenju članova posade, načinu angažmana galije za mletačke vojne potrebe, ali i izvješćima mletačkih providura koji, također, sadrže važne podatke. Kako su i dosad mnogi proučavatelji ove problematike istaknuli, neki posebni podaci koji bi govorili o sudjelovanju krčke galije u Lepantskoj bitki nisu se, nažalost, uspjeli sačuvati, no iz mnogih se dostupnih izvora nedvojbeno može zaključiti da je udio Krčana, bilo na njihovoj bilo na drugim galijama, bio velik i značajan. Cjeloviti crteži galija, ističe Bertoša, postoje tek od 18. stoljeća, a prije toga sačuvani su samo tekstualni opisi ili crteži pojedinih dijelova broda. Usto, rukopisa o mletačkim galijama ima vrlo malo, a oni stariji ne mogu nam poslužiti u spoznajama o tome kako je točno izgledala galija iz 16. stoljeća. Međutim, na temelju dostupnih podataka ipak se mogu rekonstruirati pojedini detalji. Primjerice, zna se da su galije u bitkama najčešće bile lagane (galea sottile) pa je vjerojatno takva bila i ona krčka. Vezano uz mogući izgled krčke galije, svakako valja uzeti u obzir činjenicu da je proizvodnja galija u venecijanskom Arsenalu slijedila tehnike gradnje koje su bile sofisticirane i standardizirane, stoga su svi brodovi dotične flote imali ista obilježja. Prema tome, u gradnji brodova ništa nije bilo prepušteno slučaju, niti se vršilo ugrubo, odoka. Posao koji se obavljao bio je rezultat stoljetne plovidbe, iskustava pretočenih u brodograditeljsku praksu, ali i brojčanih te trigonometrijskih pravila prenesenih na temeljne obrasce koje je trebalo primijeniti na svaku vrstu plovila. U analizi niza zanimljivih, a važnih pitanja o krčkoj galiji u Lepantskoj bitki, zaključio je Bertoša, postoji još mnogo nepoznanica, od kojih neke sa sigurnošću nikada nećemo riješiti. U slučaju eventualnog otkrivanja nekog dosad nepoznatog dokumenta, pojedini povijesni detalji svakako bi se mogli dopuniti, no konačne spoznaje o izgledu krčke galije zasad se ipak temelje samo na vjerojatnim podacima.